Na narodnom zboru govorio je saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin te bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.

'Ovdje je bio oružani ustanak i veličanstvena antifašistička borba. Ovaj ustanak je uslijedio nakon prvog masovnog pokolja Srba u Gudovcu, pa u Veljunu, pa u Glini, pa nakon logora Jadovna, nakon etničkog čišćenja u Plitvicama i ubijanja u Sebi i Donjem Lapcu koje je ovdje s ustašama ubijao Maks Luburić hladnim a ne vatrenim oružjem, ubio ih je ovdje oko 200. Trebalo je ustati protiv toga. Bilo je i ružnih stvari u tom ustanku i stoga ćemo se i ove godine ćemo sjetiti svih koji su stradali i u Boričevcu i Brotnji i odajmo počast i nedužnim Hrvatima koji su stradali i ubijeni u tom ustanku, kazao je Pupovac.

Uz podršku fondacije Rosa Luxemburg iz Beograda u Srb je došla Martine Renner, zastupnica njemačkog Bundestaga.

'Kao potomak počinitelja osjećam strahopoštovanje pred borbom koja se ovdje vodila. Na ovom i drugim mjestima oslobođenje nije bila moguće bez hrabrih borbi partizana i partizanki', izjavila je Renner.

Istovremeno, nekoliko stotina metara dalje uz jako policijsko osiguranje, okupilo se nekoliko desetaka prosvjednika prosvjedujući protiv obilježavanja ustanka. Prosvjedni skup organizirala je Autohtona - Hrvatska stranka prava na čelu sa Draženom Kelemincem.

Dan ustanka naroda Hrvatske, koji se obilježava 27. srpnja u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca, jedna je od najosporavanijih komemoracija u hrvatskoj javnosti.

Komemoracija je do 1990. godine bila središnje mjesto obilježavanja ustanka protiv fašizma, u političkoj tranziciji je zanemarena, a danas je u hrvatskoj javnosti prate negativni komentari.