ZANIMANJE: PRIVATNI DETEKTIV

U Hrvatskoj cvjeta biznis špijuniranja

02.01.2014 u 18:56

Bionic
Reading

U zemlji u kojoj je svatko svakome dužan i svatko svakoga vara procvjetao je biznis špijuniranja. Privatni detektivi imaju pune ruke posla i gomilu neobičnih zahtjeva. A špijunska oprema toliko je napredovala, pa sad svi bez imalo frke možemo glumatati razne Bondove i Poirote. Priču donosi RTL televizija

Špijuni i njihova turbo moćna i super tajna oprema ne postoje samo na filmu. Sve ju češće viđamo i u svakodnevnom životu. Iako su prisluškivanje i tajno snimanje zakonski kažnjivi, to često ne sprečava ljude da se sami poigraju privatnog detektiva, Jamesa Bonda ili inspektora Clouseaua.

'Najviše se kupuju uređaju za audio i vizualnu komunikaciju, dakle ti mali diktafoni koji se mogu staviti u prostor i snimati komunikaciju, te neke skrivene kamere u olovci, u knjigama. To su neki uređaji koji su diskretni i daju dosta dobru snimku', kaže za RTL televiziju vlasnik trgovine Vedran Vranić.

Ipak, postoje oni koji se boje igrati sa zakonom, stoga se za svoje probleme obraćaju privatnim detektivima. Od Edgara Alana Poea do Agathe Christie naučili smo da njihov posao zna biti vrlo opasan. Je li to tako i kod nas?

'Nije opasan, ali postoje rizici. Kao i kod odvjetnika, klijent je naš najveći neprijatelj. I ponekad se klijent zanese i dovede nas u tešku situaciju. Ili ako je objekt istrage netko povezan s kriminalom onda je opasan', otkriva privatni detektiv Njegoslav Blažek.

Ponekad opasni, ponekad ne, ali će do ideja za rješenje nekih slučajeva detektivi doći potaknuti filmskim scenama.

'Kad je kod filmova riječ, onda ima jedan štos... Istraživao sam jednu iznudu, jedna žena je bila ucjenjivana od svojeg ljubavnika, ali je povremeno dobila i batine, i nije više to mogla gurati. Onda smo tog nasilnika prevarili pomoću dva diktafona i onda kada je pronašao prvi diktafon, prebio je ženu i sve je rekao što je ide, a sve je to drugi diktafon snimio', opisuje Blažek.

A ima tu i poprilično bizarnih zahtjeva, upućenih, očito, na krivu adresu.

'Jednom davno nam je došao student da mu ošišamo djevojku koja ga je prevarila s njegovim prijateljem. Njegova je sreća da je naišao na nas, mi smo nakon jednog očinskog razgovora ga upozorili o čemu se radi i da je to kazneno djelo. Ona je inače manekenka, ona je i danas manekenka i ima dugu kosu', kaže detektiv.

No, prije nego potraže stručnu pomoć, neki će prvo posegnuti za kamerama, skrivenim kamerama. Razlog zbog kojeg se ovakva oprema sve više traži je njezina dostupnost.

Često će na spomen skrivenih kamera i sličnih uređaja mnogima na pamet prvo pasti Holmes, Bond ili čak animirana legenda Nick Praskaton.

Koliko se detektivi u stvarnom životu prerušavaju?

'Ne prerušavam se u smislu da postanem dimnjačar, naravno, ali to je taj oblik nenametljivog prerušavanja', kaže Blažek.

Posao detektiva je dakle nekome pomoći i riješiti problem. Godišnje Njegoslav riješi između 80 i 100 slučajeva, no ljudi ipak stvari prvo pokušaju riješiti sami. Tu upada ta dostupna moderna tehnologija. Iako često zloupotrebljavana, ona može i čuvati nečiji život, ali i vrijedne stvari.

Proizvode se sve manje kamere sa sve sofisticiranijim integriranim uređajima koji snimaju full HD rezolucije. Gdje je kraj ovakvim uređajima za praćenje vidjet će se s godinama, jer je neminovno da će razvoj tehnologije omogućiti sve bolje oblike informiranja, ali i sve više štetiti privatnosti. Ipak, zakoni postoje, a o osobnom moralu ovisi koliko će se ti zakoni izbjegavati, odnosno kršiti.