Otpravnik poslova veleposlanstva Velike Britanije u Srbiji David McFarlane na početku je rekao da kada je razmišljao kome bi dodijelio zadatak da napiše knjigu punu tajni, logičan izbor pao bi na autora Keitha Jefferya

Prema riječima McFarlanea, Jeffrey je danas jedan od najcjenjenijih povjesničara u Velikoj Britaniji. Jedan od dojmova McFarlanea je obujam djela, jer srpsko izdanje, inače tek treće izdanje izvan Velike Britanije, ima 762 stranice.

Kada je u pitanju sadržaj knjige, McFarlane smatra da ga najbolje opisuju dva citata, i to jednog britanskog povjesničara suvremene politike i bivšeg ministra unutarnjih poslova koji je rekao: 'Jeffrey nije napisao lošu knjigu, napravio je vrlo dobru knjigu. Njegova velika zasluga je što je tajnu obavještajnu službu Velike Britanije i njene agente vratio u povijest Britanije u periodu Drugog svjetskog rata. Knjiga je puna raznih epizoda i ličnosti, ali autor nije podlegao avanturizmu', citirao je McFarlane.
'Ograničenja s kojima se suočavao nisu uplašila Jeffreya. Naprotiv, ona su ga potaknula da nam što bolje, koliko je moguće, ispriča život agenata koji su radili širom svijeta. Jeffrey završava svoju knjigu s 1949. godinom, kada se služba našla na rubu Hladnog rata', nastavio je.

Povjesničar Nikola Samardžić rekao je kako je 'pojava ovakve knjige za našu publiku poput nekog udara asteroida'.

'Mi moramo pričekati da se slegne sva prašina koju je ova knjiga podigla i, naravno, početi je čitati', rekao je Samardžić.

Problem s ovom knjigom, kako vidi Samardžić, još na samom početku bit će taj 'što ne postoje mediji, publika, ne postoji akademska zajednica koja bi mogla jedan ovakav pothvat pratiti'.

'Tajne su danas roba kakva su krajem XIX. stoljeća bili dijamanti, kakav je tridesetih postao heroin. Informacije su heroin za globalnu javnost koja se u fenomenu tajnih ili polutajnih službenih i neslužbenih informacija pokušava zaštititi od stvarnosti koju uvijek nije u stanju razumjeti', opisao je draž ovog djela Samardžić.

Knjiga je posvećena prvih četrdeset godina od osnivanja tajne obavještajne službe Velike Britanije, koja je u međuvremenu postala civilna služba.

'Zanimljiv je interes Engleske za Bliski istok koji je ona pokazala još 1580. kada su počeli potiskivati male talijanske republike. To je jedan dugi interes, kao da su znali da iza tih pustih predjela leže određena bogatstva', naveo je Nikola Samardžić.

Ono što je zanimljivo, dodao je, jest da je malo obavještajaca u početku radilo za britansku tajnu službu.

Na početku Drugog svjetskog rata bilo ih je između 40 i 50. Velika Britanija je prije svega zbog svojih obavještajnih sila odigrala ključnu ulogu u tom ratu.

'Autor ove knjige je imao tu šansu da je dobio vrlo vrijednu dokumentaciju koja je nastala iz rada službe. Velik broj dokumenata i papira je, nažalost, u međuvremenu uništen. Pojedini su uništeni da bi se sačuvao identitet pojedinih agenata', rekao je Samardžić. 'U ovoj knjizi se, također, čuva identitet pojedinih agenata koji u međuvremenu nisu otkriveni.'

Diplomat i bivši načelnik Državne sigurnosti Goran Petrović je izjavio da se u 'knjizi nalaze na stotine i tisuće imena, datuma, činjenica, događaja, informacija i na svakoj drugoj, trećoj ili petoj strani može se naći skraćeni sinopsis za jedan špijunski film tipa Jamesa Bonda'.

Kao neke od najljepših, Petrović je izdvojio one dijelove u kojima se nadmeću ruske i britanske tajne službe.

Za događanja na našim prostorima, Petrović je rekao da se spominju 'sporadično i fragmentarno, spominju se imena nekih agenata koji su bili u tajnoj britanskoj službi, pojedini Jugoslaveni, i postoji dio na dvije stranice koji govori o Dragoljubu Draži Mihailoviću i Josipu Brozu Titu' i njihovom odnosu sa saveznicima i Nijemcima.

U knjizi se, također, nalazi i podatak da se Josip Broz Tito obratio švicarskim vlastima za azil 1948. godine. Podsjetimo, to je vrijeme sukoba Tita i Staljina kada se u Jugoslaviji strahovalo od sovjetske invazije.

Petrović nije mogao potvrditi ovo jer nije siguran u to koliko je ova informacija provjerena i pouzdana.

'Ovu knjigu je nemoguće prepričati. Svi oni koji budu čitali ovu knjigu neće u njoj pronaći fascinantne, šokantne, tajne informacije koje se prvi put otkrivaju, ali će moći uživati u svojevrsnom slaganju tog puzzlea i tu jednu sliku sagledati na sasvim drugi način', zaključio je Petrović.