nuklearni napad

Tadić i Kalinić: Molimo građane da ne piju jod preventivno. To je opasno i besmisleno

02.03.2022 u 23:42

Bionic
Reading

Je li opravdano strahovati od nuklearnog napada, zašto ljudi masovno kupuju jod i ima li to smisla. Na ta pitanja odgovorili su Pavle Kalinić, stručnjak za hitne situacije, te stručnjak za nuklearnu energiju Tonći Tadić

Tadić je na početku komentirao mislili li da je prijetnja nuklearnim oružjem realna ili blef.

"To je blef. To je nedogovorna izjava predsjednika Ruske federacije. Rusija je stalna članica Vijeće sigurnosti, SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina, u prvom članku sporazuma o neširenju nuklearnog oružja navode se kao zemlja koja pazi da se ono ne koristi i koje jamče svjetski mir nekorištenjem nuklearnom oružja', kazao je Tadić.

Podsjetio kako glasi što je on rekao.

'Nije rekao da se sprema za napad nego da podiže bojevu gotovost radi odvraćanja od napada. Pentagon je promptno demantirao da je netko sa zapada dignuo spremnost, možda je tek sad nakon Putinove izjave. Što se često govori i spominje kod nas, kako u ruskoj nuklearnoj strategiji stoji da je dopuštena eskalacija radi deeskalacije, da mogu baciti bombu pa se ponašati da se ništa nije dogodilo - ne to ne piše u ruskoj obrambenoj strategiji nego stoji ono što je Putin napravio. Najavi se prijetnja korištenjem, a ne da s baci bomba. Niti u doba korejskog rata kad je Amerika bila jedini posjednik nuklearnog oružja nije koristila nuklearnu bombu", kazao je Tadić u RTL Direktu.

Dodao je da ako Putin lansira rakete sa zapada kreće čitava salva, ne samo iz SAD-a, nego i iz podmornica, s francuskih i britanskih lansera.

'NATO je nuklearni savez", kazao je Tadić.

Komentirao je i veliku potražnju za jodom.

"Da ljudima bude jasno, ako dođe do nuklearnog rata, jod će biti zadnja stvar koja će vam trebati. Jod se koristi samo kad je doista pred vama radioaktivni oblak i to dva sata prije i tri sata poslije i samo jedna jedina tableta. Uzimate li ga preko mjere, uništit ćete štitnjaču i jetru. Pogotovo se ne smije uzimati elementarni jod jer se time trujete. Dolazimo do najblesavijeg dijela. Cijela priča s jodom se odnosi na situaciju kad se zapali nuklearka. Kod današnje termonuklearne bombe od 100 kilotona u njoj ima 10 kilograma plutonija, a kad je gorio Černobil gorjelo je 50 tona goriva. Jod se razvija u reaktorima nakon dugog rada reaktora. U nuklearnoj eksploziji sve traje 10 nanosekundi. Ima zanemariva količina joda i širi se isključivo u području gdje je bomba pukla, tamo gdje donese vjetar", kazao je Tadić.

Kalinić je podsjetio da je za uzimanje joda bila određena dob do 40 godina.

"U slučaju nuklearke, 135 miligrama, to je golema doza. Jedan miligram dnevno više od toga je toksično. Uzima se 135 miligrama kad je pitanje života i smrti. To koristite u slučaju kad dobijete naredbu kad to radite, piti preventivno to je besmisleno", kazao je Tadić.

"Molim građane RH da panično ne idu po jod, neka ga ne piju preventivno, za tim nema potrebne. Stvorena je histerija", kazao je Kalinić.

Kalinić je komentirao i što raditi da je posrijedi nuklearno oružje.

"Kod nas bi veći problem bio Krško, ali ako se nešto dogodi sklonite se. Što se tiče skloništa, ona su nepripremljena. Nisam siguran da iti jedno sklonište ima adekvatnu ventilaciju, filter. Filteri nisu mijenjani 30 godini. Ključna je ventilacija, morate imati rezerve hrane i vode, morate se otuširati i baciti tu vodu. Mnoga od skloništa smo dali na uporabu sportskim društvima. Spojili su se na kanalizaciju i ta skloništa su postala neupotrebljiva.

Nakon osamostaljenja RH nakon '95. donesena je odluka da ih ne treba i da rata neće biti, više se ne grade. Jedina zemlja koja iam dovoljno skloništa za sve je Švicarska koja nije ratovala godina. Kad su se počele graditi podzemne garaže tražili smo da se one prerade ali je to odbijeno i to se nije dogodilo. To bi se dalo i danas riješiti", kazao je.

Zaključio je da je trebalo napraviti mnoge stvari koje nisu napravljene te da nije trebalo ukinuti Ured za upravljanje hitnim situacijama te da je civilna zaštita trebala bolje zaživjeti.