Prosvjedi su se održali od juga Bavarske do sjevernog grada Hamburga i od zapadnih gradova poput Frankfurta do Erfurta i Haale/Saalea na istoku, gdje AfD podržava oko 30 posto biračkog tijela, prema nedavnim istraživanjima.

Čak je i na otoku Sylt u Sjevernom moru, popularnom odredištu za odmor njemačkih bogataša koje nije poznato po političkom aktivizmu, oko 600 ljudi prosvjedovalo protiv krajnje desnice, prema policiji.

U Frankfurtu, financijskoj prijestolnici zemlje, policija procjenjuje da je bilo oko 35.000 prosvjednika. Sličan prosvjed u Limburgu, sjeverozapadno od Frankfurta, ranije u subotu privukao je 2800 ljudi, znatno više nego što se očekivalo.

U Hannoveru u sjevernoj Njemačkoj, organizatori su procijenili dase na prosvjedima okupilo 35.000 ljudi, rekavši da je ta procjena u skladu s policijskim podacima.

Prosvjednici su držali natpise "Fašizam nije alternativa" i "Nema mjesta za naciste".

Predstavnici sindikata, udruga, Zelenih i Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Scholza posebno su pozvali ljude na sudjelovanje u prosvjedima.

Više desetaka tisuća očekuje se u nedjelju kada su u drugim gradovima, uključujući glavni grad Berlin, zakazani masovni prosvjedi.

Veliki odaziv uslijedio je nakon izvješća novinske kuće Correctiv koja je otkrila da su političari AfD-a u studenome održali sastanak s krajnje desnim ekstremistima u Potsdamu nedaleko od Berlina. Članovi konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), najveće oporbene stranke, također su prisustvovali.

Izvješće je izazvalo uznemirenost u Njemačkoj, gdje među glavnim političkim strankama vlada sve veći strah zbog porasta javne potpore AfD-u. Stranka raste u anketama u tri bivše istočnonjemačke države koje održavaju regionalne izbore kasnije ove godine.

Na sastanku u Potsdamu ekstremisti krajnje desnice raspravljali su o temama poput "remigracije", izraza koji se često koristi u krugovima krajnje desnice kao eufemizam za protjerivanje imigranata i manjina, uključujući one koji su naturalizirani njemački građani.