TVRTKO JAKOVINA ANALIZIRA

Što je zajedničko rasističkom divljanju u SAD-u sa slučajevima u Hrvatskoj?

14.08.2017 u 13:28

  • +8

Nasilni prosvjed u Charlottesvilleu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Bionic
Reading

Neredi u američkom gradu Charlottesvilleu, tijekom kojih su razne rasističke i neonacističke skupine nastojale spriječiti uklanjanje spomenika generalnu konfederacijskih snaga iz građanskog rata Robertu Leeju, neodoljivo su podsjetili na strasti koje se i u Hrvatskoj dižu oko ploča i spomenika koji veličaju pripadnike totalitarnih režima iz prošlog stoljeća. Srećom, kod nas sukobi nisu doveli do gubitka ljudskog života kao što je to bio slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Povjesničar Tvrtko Jakovina kratko je za tportal usporedio američki i hrvatske slučajeve kazavši da između američkog slučaja u kojem prosvjednici nasilno brane spomenik generalu rasističke konfederacijske vojske, s hrvatskim slučajevima u kojima se temperatura podiže zbog ploča i spomenika koji veličaju totalitarne režime, postoji izravna sličnost u dvije stvari.

'Jedna je potpuno neadekvatna reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je očito imao veliki problem nazvati zlo zlom i jasno se odrediti prema onima koji su, očito, njegovi glasači iako su u isto vrijeme rasisti i zagovornici, kako bi se kod nas reklo, nedemokratskih ideologija', smatra Jakovina.

Trump je naširoko kritiziran u američkoj javnosti jer nije osudio nasilje koje su izazvali ekstremno desni prosvjednici, a koje je rezultiralo i gubitkom jednog ljudskog života.  Za izazivanje nereda u jednakoj mjeri je optužio i rasiste i skupine koje su organizirale protuprosvjed.

Druga sličnost ili paralela koja se može povući između američkog i hrvatskih slučajeva je, navodi Jakovina, da se pokazalo da nisu u pravu svi 'koji su pričali bajke o nepostojanju fašističkih ideologija i završetku te epizode'.

'U Charlottesvilleu su mogli vidjeti da se moderni fašizam, pa isto tako i moderni antifašizam, ne iscrpljuje u borbama s Hitlerom i nacistima nego da ima i druge oblike u različitim zemljama - u Hrvatskoj i Sjedinjenim Državama', smatra Jakovina.

No, zanimljivo je da je i Trump pribjegao metodi koju koriste hrvatski političari kada žele izbjeći izričitu osudu ustaškog režima i relativizirati zločine pa se načelna osuda zaokružuje floskulom o osudi svih totalitarnih režima i stavlja znak jednakosti pred sve. Tako i Trump podilazi rasistima i izbjegava ih otvoreno prozvati.

'Hrvatska šutnja je isto kao i ovo Trumpovo izbjegavanje da kaže tko je zapravo odgovoran, gdje imate jasnu skupinu ljudi koja ima oružje, koja se zalaže za rasističke ideje, koja konačno ima pristaše koji će pregaziti suprotnu stranu', smatra Jakovina koji vjeruje da ako takvo nešto ne imenujete pravim imenom i ne priznate o čemu se zapravo radi onda zapravo tražite najlakši način da ih ne osudite i da kažete 'svi su podjednako krivi' ili da se takve stvari događaju stalno.

Povjesničar je mišljenja da je posao politike da pokuša stvari učiniti boljima i da osudi onoga tko je odgovoran.

'Ako te poruke ne šaljete, kao što se događa u Hrvatskoj te sada s Trumpom, onda zapravo ohrabrujete onu stranu koja je agresivnija i u ovom slučaju rasistička ili u hrvatskom slučaju profašistička', poručuje Jakovina.

  • +6
Policija zaustavila postavljanje ploče Juri Francetiću Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Povjesničar ne vjeruje da će Trumpov postupak posebno ojačati revizioniste u Hrvatskoj, koji se ugledaju na njega, više nego što je takav pristup i do sada bio prisutan.

'S Trumpom su u Bijelu kuću ušli oni koji su bili na krajnjim marginama mainstreama, neonacisti, zagovornici bijele supremacije i rasizma, a kod nas predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je osudila sve totalitarizme, ali je propustila u Jasenovcu reći o kome je riječ ili spomenuti ustaše. To je taj obrazac ponašanja, računa se na svoju političku bazu', ocjenjuje Jakovina.

Povjesničar je naglasio da je ipak, što se tiče spomenika generalu Leeju, tu stvar nešto kompliciranija da bi se to na prvu moglo izjednačiti s Hrvatskom.

Spomenik Leeju, ali i drugim južnjačkim vođama iz američkog građanskog rata poput Jeffersona Davisa, predsjednika Konfederacije, nalaze se ili su se nalazili u središtima političke moći dok kod nas nije takav slučaj.

'To su stvari koje mi nemamo osim po iseljeničkim klubovima koje će predsjednica posjetiti u Australiji tijekom službenog putovanja na kojem se upravo nalazi', zaključio je povjesničar Jakovina.

Davisov kip maknut je u svibnju iz New Orleansa uz jake mjere sigurnosti i blokirane ulice.

Osim njega, predviđeo je uklanjanje spomenika konfederacijskim generalima Robertu Leeu, oko kojeg su tijekom vikenda izbili neredi u Charlottesvilleu i P.G.T. Beauregardu te spomenik Battle of Liberty Place, obelisk podignut u čast poratne pobune Bijele lige, skupine koja promiče nadmoć bijele rase, protiv vlade nacionalnog jedinstva 1874.