BEZ MOGUĆNOSTI RASPRAVE

Škrabalo upozorila na dubiozni izbor hrvatskih članova u Europski gospodarski i socijalni odbor

07.06.2020 u 11:57

Bionic
Reading

Marina Škrabalo iz Zaklade Solidarna upozorila je gostujući u Točki na tjedan televizije N1 da je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske pokrenuo proceduru izbora članica i članova u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) iz redova organizacija civilnoga društva bez mogućnosti rasprave i očitovanja članica te članova Savjeta za razvoj civilnoga društva.

Glasanje je provedeno elektroničkim putem, bez mogućnosti predstavljanja kandidata i kandidatkinja, a predstavnici osam udruga su ga bojkotirali. Vlada je na posljednjoj sjednici imenovala tri predstavnika, a udruge upozoravaju da je na ovaj način skršena šansa da neovisno civilno društvo ima svoje predstavnike u EGSO-u.

„EGSO je veliki europski GSV, tamo sjedi velik broj interesa i bitno je da je glas iz Hrvatske autentičan. To je institucionalizirana točka dijaloga, postoji procedura uključivanja, mi smo mala zemlja i nova članica, za nas su to beskrajno dragocjene prilike za umrežavanje“, objašnjava Škrabalo za N1 i navodi primjer ukidanja PDV-a na donacije hrane gdje su upravo na taj način, organizirajući prijenos znanja iz Belgije, našli način da ukinu PDV, a da ne krše EU pravila.

Dodaje kako je EGSO tijelo čije prijedlog Komisija usvaja, to je poprište sukoba, ali i dijaloga, mjesto lobiranja i širi prostor gdje se stvaraju savezništva i europske koalicije.

„I tu je Vlada predložila tri člana koji nemaju širu potporu organizacija civilnog društva. Ured za udruge je neprofesionalnim i zbrzanim postupkom oduzeo pravo kandidatima da se predstave, oni nisu izabrani glasovima civilnog društva nego tijela javnih vlasti, a naša grupa neće imati isti status“, kaže Škrabalo i najavljuje da će na razini europskih mreža problematizirati taj izbor, ukazati da se ruše standardi, demokratski i građanski.

„Nažalost, sličan primjer imamo u Poljskoj gdje je na kraju izabran predstavnik i ovdje poznate organizacije Ordo Iuris. Bližimo se po tretmanu civilnog društva, nažalost zemljama koje su markirane kao rizične po pitanju građanskih prava i sloboda, a sve primarno zbog neprofesionalnog rada Ureda za udruge. Bojim se da ćemo urušiti vlastitu reputaciju i naći se u grupi rizičnih zemalja“, poručila je.

Smatra da se cijeli mehanizam između Vlade i civilnog društva urušava, da je komunikacija nedorečena pa ističe primjer gdje su prigovorom ukazali na grešku u proceduri ali nisu povratno dobili „ni pisma ni razglednice“.

„I u vijeće HZZ-a postavljen je čovjek blizak ministru Paviću. Postoji tendencija postavljanja ljudi koji nemaju legitimitet u civilnom društvu i kompetencije, pa se okrećemo pitanju tko kontrolira novac iz EU fondova i kako“, zaključila je.

Poručila je kako svaka vlada pristupa civilnom društvo prigodno, ali da nije normalno da se ne poštuju procedure. U krizi su, kaže, stvari dodatno pogoršane.

„Udruge su ključ za podršku građanima, gdje država neće ili jednostavno ne stigne reagirati. A sada, ukinute su jednokratne potpore, smanjuju se predujmi, a neprofitni poslodavci ne ulaze u mjere za čuvanje radnih mjesta, dok sportski klubovi, primjerice, ulaze“, upozorila je.