Vladimir Šeks, ne samo da se nalazi na optužnici koja je stigla iz Beograda što je u ovom trenutku manje važno, ono na što želim podsjetiti jest da je na suđenju za ratne zločine u Osijeku, za koje je izrečena pravomoćna presuda i počinitelji toga zločina izdržavaju kazne, bilo posve jasno da je Vladimir Šeks znao za te zločine jer je osobno kao vodeća osoba kriznoga štaba 31. kolovoza 1991. godine prošao pored umirućega Vučkovića i da je znao za taj zločin, a da zapravo nije poduzeo nikakve korake , niti je kasnije, dok je obnašao funkciju državnoga odvjetnika poduzeo korake koji bi se od njega mogli očekivati', podsjetila je Teršelič na presudu u slučaju pravomoćno osuđenoga ratnoga zločinca Branimira Glavaša

'Mislim da je u najmanju ruku uz političku korektnost u političkoj komunikaciji, važno inzistirati na političkoj odgovornosti kada jedna takva presuda postane pravomoćna mislim da više nije primjereno vrijeme za nominiranje takve osobe na izbornu listu', zaključila je voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću.

Zoran Pusić, predsjednik Građanskoga odbora za ljudska prava, dodao je da to nije samo slobodan dojam organizacija za ljudska prava, nego je 'sudac u pisanju presude u slučaju Glavaš i ostali rekao da nije poklonio povjerenje svjedočenju Vladimira Šeksa. Dakako, to nije nikakva osuda, ali je nešto što sigurno povlači političku odgovornost'.

Apel političarima: Ne politizirajte ratna stradanja zbog kampanje!

Također, udruge su posebno izrazile zabrinutost zbog političkih poruka u vezi procesuiranja ratnih zločina u kontekstu predizborne kampanje, kojima se politiziraju ratna i poslijeratna stradanja pa je Teršelič podsjetila na otvoreno pismo od 8. rujna 2011. godine povodom niza neprimjerenih istupa, a kojim 17 organizacija civilnoga društva pozivaju Vladu, Sabor i zastupnike te političke stranke da se suzdrže od izjava koj dovode u pitanje presude pravosuđa, posebno Haškoga tribunala, te antifašizam kao jednu od izvorišnih osnova Ustava Republike Hrvatske.

U pismu se kao neprimjerene navode izjava premijerke Kosor u Kninu, odnosno njezin pozdrav generalima, koji eksplicitno nije, kako podsjećaju, želio osuditi ni vođa oporbe Zoran Milanović, kao i pozdrav generalima potpredsjednika Sabora Ivana Jarnjaka povodom 20. obljetnice Specijalne policije, Kosoričina reakcija na kritike iz Srbije te izjava ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka da ga vrijeđa kada mu se kaže da je antifašist. 'Umjesto politizacije i verbalnoga nasilja, kojima je nakon određene doze i razdoblja političke korektnosti učinjen korak natrag, političari bi trebali poštivati institucije pravne države i Ustav RH te se u nastavku predizborne kampanje okrenuti programima i rješavanju sadašnjih stvarnih problema', upozorila je Teršelič.

Što se tiče učinkovitosti istraga i suđenja za ratne zločine, Documenta, Građanski odbor za ljudska prava te Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek smatraju da je potreban pojačan monitoring kako bi se pratila primjena akcijskoga plana procesuiranjaratnih zločina u kojima su određeni prioriteti na državnoj i županijskoj razini te učinkovitost suđenja pred četiri specijalizirana županijska suda.

Udruge predlažu da se odmah nakon izbora, a u kontekstu konstituiranja Sabora, uspostavi učinkovit nadstranački mehanizam za praćenje provedbe svih reformi proisteklih iz pregovora o Poglavlju 23. To bi nadzorno tijelo, sastavljeno od predstavnika parlamentarnih stranaka, akademske zajednice, stručnjaka i mjerodavnih organizacija civilnoga društva, surađivalo s Uredom pučkoga pravobranitelja i imalo mandat za izradu i predstavljanje polugodišnjih izvješća s neovisnim ocjenama i preporukama, koje bi trebale rezultirati obvezujućim parlamentarnim zaključcima za Vladu, a udruge predlažu i da se tom tijelu dodijeli status posebnoga izvjestitelja za institucije Europske unije.

Do kada će država kažnjavati žrtve?

Takvo tijelo i pojačan monitoring potrebni su, između ostaloga, i zato jer mnogi ratni zločini, bez obzira koje nacionalnosti i državljanstva bili i počinitelji i žrtve, a o žrtvama se danas sve manje i manje govori, nisu istraženi i procesuirani. Pritom je, istaknuli su Mladen Stojanović i Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i građanska prava Osijek, izuzetno važna regionalna suradnja i njezino intenziviranje. Nju bi, pak, upozorio je Pusić, mogao otežati i onemogućiti Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije. Pusić ističe da bi optužnice iz Srbije trebalo riješiti upravo tako da se intenzivira regionalna suradnja, jer će ovako 'takav zakon vjerojatno izazvati simetrične reperkusije u Srbiji i na kraju će zaštićeni biti samo oni koji su zločine doista i počinili, a upitno bi onda moglo postati i podizanje optužnica za logore u Srbiji'.

Jedan od vidova izvršenja ratnih zločina na čijem kaznenom procesuiranju ima još mnogo posla su i silovanja, kojemu su uglavnom bile izložene žene, ali i muškarci, a u jednom se postupku kao žrtva spominje i dijete, navela je Milena Čalić Jelić, istakbuvši da je teško ocijeniti brojnost silovanja za vrijeme oružanih sukoba, s jedne strane zato što se jako teško dolazi do informacija iz konfliktnih područja, a s druge strane jer đrtve zbog traume ili straha da će u društvu ili obitelji biti osuđivane, uglavnom šute.

Teršelič je upozorila i na opetovani problem naknade štete civilnim šrtvama rata, naime, u 74 posto predmeta tužbeni su zahtjevi odbijeni, a žrtve se 'kažnjava' plaćanjem visokih troškova parničnoga postupka. Također, ponovila je da prosvjeduju zbog primjene dvotrećinske klauzule u slučajevima ratnih zločina jer smatraju da je ta primjena u tim slučajevima pogrešna, pogotovo kada počinitelj, kao u slučaju pravomoćno osuđenoga ratnoga zločinca Mirka Norca, ne izrazi kajanje zbog počinjenoga zločina: 'Nadležni bi se trebali posebno zamisliti nad rečenicom iz obrazloženja presude prvostupanjskog suda za zločine u Medačkom džepu u kojoj se konstatira da je izostao izraz pijeteta prema poginulima i suosjećanja s onima koji su u operaciji izgubili svoje bližnje, a kajanje nije izrazio ni prilikom razgovora za uvjetni otpust'.