BORBE I INTRIGE

Prljavi trikovi iza kulisa utrke za novog tajnika UN-a

27.09.2016 u 10:34

Bionic
Reading

Geopolitičke borbe i balkanske intrige razlog su što će utrka za glavnog tajnika UN-a ostati neizvjesna do posljednjeg trenutka, piše u ponedjeljak britanski dnevnik The Guardian, otkrivajući da izbor za najvišu svjetovnu dužnost protječe u hakiranju poruka, lažnim optužbama, prljavim trikovima i tajnim dogovorima ispod stola

U ponedjeljak 15 država članica Vijeća sigurnosti UN-a održava peti krug glasanja za nasljednika glavnog tajnikaBan Ki-moona.

Unatoč nepisanu pravilu da se na najvišu dužnost rotiraju kandidati sa svih kontinenata, a sada je red na Europi i to istočnoj, koja još nije dala glavnog tajnika u povijesti Svjetske organizacije, i k tomu da to bude žena jer nijedna još nije obnašala tu dužnost, kao favorit je isplivao muškarac i to iz zapadne Europe, piše The Guardian.

Bivši visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Antonio Guterres neprijeporni je pobjednik tri prethodna kruga glasanja, odnosno kandidat koji je u četvrtom krugu dobio 12 ohrabrenja i samo dva obeshrabrenja, istaknuvši se u ispitivanju humorom, karizmom i poznavanjem materije.

No njegov izbor nije svršen čin jer bi ga vetom mogla blokirati Rusija, jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Moskva ističe da je sada red na istočnoj Europi i ne zaboravlja da je sadašnji glavni tajnik Ban Ki-moon iz Južne Koreje, saveznice Sjedinjenih Država koje su za njega snažno lobirale prije deset godina.

Prošli tjedan na Twitteru je osvanula poruka da je Moskva podržala Guterresa, no ispostavilo se da je bila lažna.

Slovački kandidat, bivši šef diplomacije Miroslav Lajčak iznenada je skočio na drugo mjesto nakon što je prošli mjesec slovački premijer Robert Fico posjetio Moskvu četiri dana prije izbornog kruga i kritizirao sankcije Europske unije nametnute Rusiji zbog pripojenja Krima. Zbog tog razloga Lajčaka bi, unatoč tomu što je iz istočne Europe i iz članice EU-a, mogla blokirati neka od pet zapadnih stalnih članica Vijeća sigurnosti.

Treći s najviše izgleda je Vuk Jeremić, bivši srbijanski šef diplomacije, no njegov će izbor zacijelo vetom blokirati Washington koji mu nije oprostio protivljenje neovisnosti Kosova niti to što se Jeremić dužnošću predsjedatelja Opće skupštine UN-a koristio kao platformom za nacionalističku retoriku.

Kad je riječ o ženama, bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark smatra da one nisu diskriminirane i upozorava da je u lobiranju za dužnost važna konstelacija istok-zapad, zatim sjever-jug i stil kandidata, preciznije odgovara li u nekom trenutku velikim silama jak vođa ili pak kandidat na kojeg one mogu utjecati.

Čelnica Udruge UN-a Velike Britanije Natalie Samarasinghe, naprotiv, uvjerena je da u izboru ima seksizma jer su na dosadašnjim saslušanjima visokokvalificirane i iskusne žene ostvarile lošiji dojam nego muškarci sa siromašnijim životopisom.

Međutim, u konačnici dogovori između velikih sila odlučit će o pobjedniku, piše The Guardian. Navodi da se u Bugarskoj vodi bitka kako zamijeniti prvu kandidatkinju Irinu Bokovu, čelnicu UNESCO-a koja se nije istaknula na saslušanju, drugom političarkom iz Bugarske, Kristalinom Georgievom, povjerenicom Europske komisije za proračun.

Bugarski premijer Bojko Borisov pričekat će rezultate petog kruga glasanja kako bi odlučio može li u posljednji trenutak u utrku uključiti Georgijevu umjesto Bokove. No ako u tome i uspije, Rusija bi vetom mogla blokirati Georgijevu jer je ona članica Europske komisije koja Rusiju kažnjava sankcijama zbog Ukrajine, podsjeća britanski list.

Pravo veta kojim raspolaže pet stalnih članica Vijeća sigurnosti pri izboru glavnog tajnika može poslužiti kao ulog u pregovaranju o nizu drugih pitanja, o sukobu u Siriji, Ukrajini i drugdje u svijetu, gdje Rusija i Zapad stoje na suprotstavljenim pozicijama. Ta zatrovana atmosfera u Vijeću sigurnosti može voditi u dugu borbu u kojoj bi najkvalificiraniji kandidati mogli biti izbačeni iz igre i pasti kao žrtve te otvarajući put onima s ne tako blistavim životopisom, piše list.

Postoji i mogućnost da petorka na trenutak zaboravi sve nesuglasice u nakani da zaštiti svoju dragocjenu povlasticu - pravo veta - jer ako se ne uspiju dogovoriti o kandidatu, još će više otvoriti put sve glasnijim zahtjevima da Opća skupština UN-a dobije snažniju ulogu i donese presudu.

Unatoč svim geopolitičkim razlikama, logika kontrole P5 znači da oni još mogu postići sporazum. P5 je čak ponešto iznerviran jer je izbor glavnog tajnika 2016. nesvakidašnje transparentan, kaže Richard Gowan, stručnjak za UN u Europskom vijeću za vanjske poslove, i objašnjava da petorka smatra da je Opća skupština upravo odradila svoje godišnje zasjedanje i sada se lijepo treba 'vratiti u svoju sobicu' te ne zabadati dalje nos u poslove Vijeća sigurnosti.