igre iza kulisa

Plenković na popisu za šefa Europske komisije, Von der Leyen u nemilosti

22.04.2024 u 14:53

Bionic
Reading

Nakon europarlamentarnih izbora slijedi 'pitanje svih pitanja' za Europsku uniju: Tko će biti predsjednik ili predsjednica Europske komisije? Ponovno imenovanje aktualne šefice Ursule von der Leyen na čelo izvršne vlasti EU-a činilo se samo po sebi razumljivim, ali njezino vodstvo izgubilo je sjaj, piše Euronews, donoseći popis sedmero potencijalnih kandidata za njezina nasljednika

Ursula von der Leyen našla se na udaru Europskog parlamenta nakon što je na mjesto posebnog izaslanika za mala i srednja poduzeća imenovan Markus Pieper, član njezine Kršćansko-demokratske unije (CDU), a na žestoke kritike naišlo je kolebanje oko odgovora na krizu na Bliskom istoku. Sve je realnija mogućnost da Von der Leyen ovog ljeta neće dobiti podršku čelnika EU-a i novih europarlamentaraca za novi mandat na čelu Komisije, piše Euronews, navodeći kao glavnu njezinu prednost kontinuitet u radu Komisije, ali tu je i 'nedostatak pravih konkurenata za to mjesto'. Međutim Bruxellesom već kruže imena mogućih protukandidata, iako se nitko neće oglasiti o tome prije izbora.

Mario Draghi: Čarobnjak

Mario Draghi bio je premijer Italije od veljače 2021. do listopada 2022. i guverner Europske središnje banke između 2011. i 2019. Njegov govor na forumu u La Hulpeu talijanski je tisak pozdravio kao neizravnu kandidaturu za šefa Komisije. Čak i u Bruxellesu bivši talijanski premijer uživa reputaciju osobe koja pokreće stvari, kao čarolijom, piše Euronews, dodajući kako se čini da sada razvija novu čaroliju oko izvješća o konkurentnosti koje priprema, a koje je naručila sama Von der Leyen, pozivajući se na potrebu za 'radikalnom promjenom'.

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

Kao njegova prednost navodi se to što je vjerojatno najpoznatiji europski političar s aurom nepogrešivosti, a također se doživljava kao nadstranačka osoba. U korist mu ne ide to što je rizik imati nekoga tko je 'predobar' na vrhunskom položaju, zasjenjujući sve ostale. Njegovi izgledi su poprilično dobri, smatra Euronews: 'Čelnici EU-a i zastupnici u Europskom parlamentu vjerojatno neće odbiti Draghija, čak je i Viktor Orban rekao novinarima u Bruxellesu da mu se on 'sviđa'.

Kristalina Georgieva: Evergrin

Bugarska ekonomistica Kristalina Georgieva na čelu je Međunarodnog monetarnog fonda te je upravo ponovno imenovana na još jedan petogodišnji mandat. Predsjednik Europskog vijeća u odlasku Charles Michel, koji će biti ključni posrednik u pregovorima, rekao je prije posebnog samita EU-a u travnju da će sljedeća Komisija biti 'ekonomska'.

Ako je to istina, tko je bolji od Georgieve za čelnu dužnost, piše Euronews, dodajući da je ime te bivše povjerenice EU-a za proračun kružilo i 2019., kada je konačno imenovana Von der Leyen.

U prilog Georgievoj ide to što bi mogla biti prva 'istočnoeuropska' šefica Komisije još od velikog proširenja. S druge strane, tek je imenovana na novi mandat u MMF-a i u usporedbi s drugim kandidatima nije se toliko povezala s ključnim ljudima u Bruxellesu. Njezini izgledi jaki su u Vijeću zbog istočnih zemalja, a nešto manje čvrsti u Parlamentu.

Andrej Plenković: Autsajder

Ako službena 'špicenkandidatkinja' Von der Leyen padne, Europska pučka stranka (EPP) ima druge konce na svom luku – uključujući Andreja Plenkovića, piše Euronews. U članku objavljenom prije objave rezultata parlamentarnih izbora u Hrvatskoj navodi se da hrvatski premijer vodi Vladu RH od 2016. pa bi mogao biti u iskušenju da se upusti u međunarodnu karijeru - 'osobito ako njegova stranka bude poražena na nacionalnim izborima'.

  • +37
Andrej Plenković obratio se okupljenima u stožeru HDZ-a Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

Kao Plenkovićeva prednost ističe se njegovo dugogodišnje iskustvo na čelu Vlade RH, kao i to što potječe iz najnovije države članice EU-a, što je signal dobre volje zemljama kandidatima. Ne ide mu u prilog to što mu je profil više obojen 'politikom' nego određenim 'politikama'. Njegovo prijateljstvo s mnogim kolegama čelnicima EU-a olakšalo bi imenovanje, ali u konačnici bi to ovisilo o koalicijskom kapacitetu u parlamentu.

Roberta Metsola: Pripravnica

Maltežanka Roberta Metsola izabrana je za predsjednicu Europskog parlamenta u siječnju 2022. godine. Kada ju je časopis Time uvrstio među 100 lidera u usponu koji oblikuju svijet u 2023., dobila je pohvalu Von der Leyen: 'Nikada se ne predaj cinizmu. Ti možeš biti pokretačica promjena.'

Sada bi mlađa političarka mogla naslijediti svoju mentoricu. U svojoj kratkoj međunarodnoj karijeri Metsola je uzletjela u EPP-u kao prva političarka EU-a koja se sastala sa Zelenskim u Kijevu nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim ona nije favorit: njezino bi se ime vjerojatno pojavilo ako ne dođe do dogovora oko Von der Leyen, a otpadnu i vjerojatniji kandidati.

Prednosti Metsole su njezina karizma i mladost, plus snažna proeuropska uvjerenja. Protiv nje na čelu Komisije su nedostatak međunarodnog iskustva i općenito nedostatak iskustva u bilo kojoj vladi. Izgledi su joj puno lakši u EU parlamentu, kao tamošnjoj predsjednici u odlasku, nego u Europskom vijeću.

Kiriakos Micotakis: As

Grčki premijer, navodi Euronews, mogao bi se pokazati još jednim asom u rukavu za EPP ako se zakomplicira situacija za pregovaračkim stolom. U nedavnom tvitu čelnik pučana Manfred Weber rekao je da Micotakis 'predstavlja vodstvo EPP-a u najboljem izdanju' - a tako vjerojatno ne bi opisao Von der Leyen.

Micotakisa vole kolege čelnici EU-a i također bi mogao biti dobar izbor za predsjedatelja Europskim vijećem ako EPP ne uspije preuzeti Komisiju. Nedavno je na Euronews ON AIR grčki čelnik istaknuo tri glavna pokretača za sljedeći mandat EU-a: stratešku autonomiju, konkurentnost i sigurnost hrane – zvučeći spremno za govor o stanju Unije.

Micotakisove prednosti su njegovo iskustvo kao čelnika EU-a, dobro znanje engleskog i francuskog te dovoljno dobro znanje njemačkog da se obrati u godišnjem govoru o stanju Unije na plenarnoj sjednici. Međutim uz 'dašak' domaćeg skandala mogao bi biti riskantan izbor. Njegovi izgledi jaki su u Vijeću, a u EU parlamentu oslanja se na političku većinu kao kandidat EPP-a.

Christine Lagarde: Bankarica

Francuskinja Christine Lagarde predsjednica je Europske središnje banke (ECB) od 2019., a prethodno je bila direktorica MMF-a. Ona bi bila još jedan dobar izbor ako se Michelovo proročanstvo o 'ekonomskoj' Komisiji pokaže točnim - osobito ako pregovori završe u ćorsokaku. Prije četiri godine došla je na čelo ECB-a na poticaj Emmanuela Macrona, a sada bi opet mogla biti izbor francuskog predsjednika.

Njezini izgledi u kontinuitetu su dobri, gdje god bila - od francuske vlade, preko MMF-a, do ECB-a. U prilog joj ne ide to što bi njezin izbor ostavljao dojam kao strogo birokratski, mimo građana, kao i njezina prevelika bliskost s Macronom. Ako se njezino ime pojavi za stolom, to će biti siguran znak da čelnicima EU-a ponestaje ideja. U tom slučaju Lagarde bi mogla biti jedan od zadnjih dobrih izbora. Ostaje pitanje može li dobiti potporu desno orijentiranog EU parlamenta.

Klaus Iohannis: Strateg

A što ako Michel nije u pravu i Europa se odluči za drugu 'geopolitičku' Komisiju? U ovom bi slučaju ime rumunjskog predsjednika moglo izroniti kao zec iz šešira, piše Euronews. Iohannis se također natječe za glavnog tajnika NATO-a - iako se čini da je nizozemski premijer Mark Rutte tu u prednosti - tako da ima već gotovu viziju europske obrane koja bi se mogla reciklirati za sljedeću Komisiju.

Iohannisova prednost je to što dolazi iz istočne Europe i što je EPP-ovac, no njegovi izgledi uvelike ovise i o ishodu natjecanja za čelnu funkciju u NATO-u. Dobro je primljen u Europskom vijeću pa tu ima nekog izgleda, ali treba i EPP-ovu većinu u Parlamentu.