Kaja Kallas (43) postala je prva žena na čelu vlade u povijesti male baltičke nacije od 1,3 milijuna stanovnika, koja je stekla neovisnost nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine
Estonianworld.com ističe da je Estonija trenutno jedina zemlja na svijetu u kojoj su na mjestu predsjednika i premijera žene. Kersti Kaljulaid postala je predsjednicom 2016. godine, također kao prva žena na toj poziciji od ponovnog stjecanja nezavisnosti. U vladi Kaje Kallas žene se očekuju i na drugim ključnim položajima.
vezane vijesti
Kallas je rođena 1977. u Tallinnu i potječe iz ugledne obitelji. Njezin otac Siim Kallas bio je aktivan član pokreta za neovisnost Estonije i jedan od osnivača Reformske stranke. Također je obnašao dužnost premijera (2002.-2003.), a bio je i europski povjerenik (2004.-2014.).
Odvjetnica i bivša zastupnica u Europskom parlamentu, Kallas je diplomirala pravo na Sveučilištu u Tartuu i magistrirala poslovnu administraciju na Estonskoj poslovnoj školi. Prije nego što je ušla u politiku radila je kao odvjetnica. Članicom Reformske stranke (liberalni centar) postala je 2011. godine, a iste godine izabrana je u estonski parlament u kojem je predsjedala Odborom za ekonomiju. U to vrijeme vodila je blog i bila poznata po povremenim kritikama vlastite stranke, a koju je tada vodio Andrus Ansip.
Godine 2014. izabrana je u Europski parlament, u kojem je radila na strategiji EU-a za jedinstveno digitalno tržište, energetskoj i potrošačkoj politici, kao i na odnosima s Ukrajinom. Bila je čak potpredsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu tijekom krize u toj zemlji, a na čelu tog izaslanstva bio je aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković.
Politico ju je 2019. godine odabrao kao jednu od 40 članova Europskog parlamenta 'koji su bili važni u mandatu 2014.-2019.', istaknuvši njezine rasprave kada su na dnevnom redu bile tehnološke teme. Na ljestvici je navedena kao 15., odmah iza Plenkovića, koji je uskočio u premijerske cipele također iz briselskih/strasburških klupa.
Kallas je izbila u prvi plan domaće politike nakon što se njezina stranka našla u krizi. Potkraj 2017. godine Reformska stranka bila je u velikim previranjima jer je godinu ranije završila u oporbi prvi put od 1999. godine.
Taavi Rõivas, premijer Estonije od 2014. do 2016., dao je ostavku na mjesto čelnika stranke te ga je naslijedio Hanno Pevkur. Međutim, sukobi unutar stranke nastavili su se i natjerali Pevkura da brzo odstupi. U prosincu 2017. najavio je da se više neće kandidirati za vodstvo, a u siječnju 2018. predložio je da se umjesto njega kandidira Kallas. Ona je to učinila i postala prva žena na čelu stranke.
Potom se Kallas odrekla svog mjesta u Europskom parlamentu i odvela Reformsku stranku do pobjede na izborima u ožujku 2019. godine osvojivši 29 posto glasova, dok je vladajuća Stranka centra dobila oko 23 posto glasova. Tada se očekivalo da će postati premijerkom, no Stranka centra, koju je vodio Jüri Ratas, sklopila je sporazum s druge dvije stranke i tako izbacila Kallas iz igre. Ipak, svoju priliku dočekala je sada, nakon što je 13. siječnja Ratas podnio ostavku zbog optužbi za korupciju.
