predsjednik vs. premijer

Odnos Milanovića i Plenkovića na najnižim granama. Istraživanje je pokazalo kako građani gledaju na to

09.05.2022 u 19:18

Bionic
Reading

Posljednjih tjedana sukob dvojice najodgovornijih političara predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića je eskalirao – riječi se nisu birale, suradnje nema, uslijedio je bojkot. Tko je kriv a tko nije?

Evo što je pokazalo istraživanje RTL-a.

Podjednako su u krivu za gotovo 35 posto ispitanika ispitanih od 2. do 5. svibnja. Milanović je potpuno ili više u pravu za nešto manje od trećine (potpuno u pravu za 7, a više u pravu za 21,9 posto ispitanika). Za otprilike petinu Plenković je potpuno ili više u pravu (potpuno u pravu za 5,9 posto, a više u pravu za 16 posto ispitanika), a da su i premijer i predsjednik podjednako u pravu misli manje od 5 posto. Dok ostali, njih 9,7 posto ne znaju ili ne mogu odlučiti.

Kada su u pitanju birači SDP-a - njih 57,2 posto misli da Milanović ima pravo. A 65,4 posto HDZ-ovaca isto kaže za Plenkovića. Gotovo polovica Mostovih birača (49,4 posto) je na Milanovićevoj strani dok oni koji biraju Domovinski pokret – njih 40 posto misli da su obojica u krivu.

A što je glavni razlog sukoba?

Prije svega neslaganje karaktera i osobna netrpeljivost - za više od trećine (36,1 posto). Borba za prevlast u državi drugi je najčešći odgovor (15 posto). Slijede - želja premijera da ovlada svim polugama vlasti, uključujući vojsku i pravosuđe (7,9 posto). Potom želja predsjednika da politički oslabi ili čak razjedini HDZ (6,7 posto ispitanika). Pretjeranu moć premijera kojemu smeta snažan predsjednik - kao razlog vidi 6,4 posto ispitanika. Tu su još želja predsjednika da se ograniči moć i vlast premijera i HDZ-a (5,1 posto), ali i namjera predsjednika da izvrši udar na vladajuću koaliciju i izazove nove izbore (2,6 posto).

Nakon sukoba oko zahtjeva za pomilovanjem Perkovića i Mustača – HDZ je odlučio bojkotirati predsjednika. Uslijedilo je to nakon što je Milanović Banske dvore, više od 2 mjeseca ostavio bez odgovora za sjednicom Vijeća za nacionalnu sigurnost oko Ukrajine.

Neki bi rado vidjeli opoziv predsjednika, uostalom takve ideje ali bez stvarne namjere znale su se čuti u HDZ-u. Za većinu ispitanika takvo što ne dolazi u obzir. Gotovo više od dvije trećine birača je protiv (68,6 posto), ali i nešto više od petine je za pokretanje opoziva sukladno Ustavu (22,2 posto). Kada govorimo o biračima – 94 posto SDP-ovih ne bi išlo tim putem, ali je svaki drugi HDZ-ov za opoziv Milanovića (55 posto).

Ideja da se predsjednika ne bira izravno nekad se mogla čuti i od samo predsjednika dok on to nije postao. Birači žele da tu promjena nema. Neposredni izbori su jedina opcija za čak 83,6 posto ispitanih.

  • +11
Zoran Milanović i Andrej Plenković na Klisu Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Ovlasti predsjednika su vrlo ograničene – znamo ima ih na polju vojske odnosno obrane, sigurnosti i vanjske politike – i tu je potrebna suradnja s Vladom. Za zadržavanje postojećih ovlasti nešto je manje od polovine ispitanih (48,8 posto) dok bi predsjedniku povećali ovlasti trećina anketiranih (32,9 posto).

Znamo da ne bira riječi, nikakvi kodeksi mu, kaže, neće skratiti jezičinu, omakne mu se i psovka. Da je komunikacija ispod svake razine kaže njih gotovo 43 posto. Tek četvrtina je zadovoljna (25,9 posto). Da je bitno što govori, a ne kako to kaže - misli njih više od 22 posto.

Bilo kako bilo dvojac je Ustavom obvezan surađivati - a suradnja dva politička brda ne bi smjela imati alternativu.