međukorak

Odlučuje se o javnoj raspravi o promjenama Ustava: Za raspisivanje referenduma uvjet više ne bi bio deset posto birača

19.09.2022 u 12:01

Bionic
Reading

Saborski Odbor za Ustav i Poslovnik u utorak bi trebao donijeti odluku o otvaranju jednomjesečne javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje nacrta promjene Ustava u dijelu koji se tiče referenduma i o nacrtu s tim povezane izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu

Predsjednik Odbora Dražen Bošnjaković (HDZ) u izjavi Hini niječno odgovara na pitanje znači li to da je u međuvremenu postignuto suglasje da se ide u drugi korak ustavnih promjena.

"Ne, to ništa ne znači, to (akti) ide u javnu raspravu i onda ćemo vidjeti što ćemo u njoj dobiti i onda ćemo razgovarati o tome", kazao je Bošnjaković. Javna će rasprava, precizirao je, trajati mjesec dana.

Sabor je ljetos, prije redovne stanke, napravio prvi korak u promjeni Ustava i odlučio se pristupi njegovoj i promjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu što su inicijalno predložila 92 zastupnika, uz vladajuće i neki oporbeni. No, kod glasovanja, za spomenute odluke izjasnilo se po 80 zastupnika.

Odluka Odbora o otvaranju javne rasprave o dva akta bio bi svojevrsni 'međukorak' do druge faze koja podrazumijeva izradu nacrta promjene Ustava i usuglašavanje. U trećem koraku Sabor bi trebao usvojiti promjene Ustava za što mu je potrebna dvotrećinska većina, odnosno 101 zastupnik. HDZ, koji je potaknuo promjene Ustava, tvrdi da bi se njima olakšalo pokretanje narodnih inicijativa.

Za raspisivanje državnih referenduma uvjet više ne bi bila podrška 10 posto od ukupnog broja birača, (oko 360.000), nego podrška njih 250.000. Promijenila bi se i odredba da odluku donosi većina birača koji su pristupili referendumu, pa bi uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona bila najmanje trećina svih birača, a za ostala referendumska pitanja najmanje četvrtina svih birača. Do sada nije bio utvrđen kvorum da bi referendum uspio.

Izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu definirale bi se teme za koje se ne može raspisati referendum, a Ustavni sud bi dobio ovlast odlučivati i prije samog prikupljanja potpisa o ustavnosti referendumskog pitanja. Dosad je Sud to radio tek nakon prikupljenih potpisa. Vladajući na taj način žele izbjeći da se gubi vrijeme i novac na prikupljanje potpisa za nešto što bi kasnije Ustavni sud proglasio neustavnim.

Ustavni bi sud dobio i ovlast proglasiti referendum nedopuštenim i u slučajevima kad je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike ili Vlade.