Izborno povjerenstvo objavilo je da je odziv bio 11,3 posto u drugom krugu, a u prvom krugu bio je još manji, 8,8 posto.

Odziv je bio najveći izazov na ovim izborima nakon gotovo 90-postotne apstinencije u prvom krugu, što je najveći postotak od uspostave demokracije u zemlji u kojoj se prije 12 godina dogodilo 'arapsko proljeće'.

Mladi koji su Saieda 2019. doveli na vlast, u velikom broju nisu izašli na izbore i tek je nešto manje od 5 posto glasača bilo između 18 i 25 godina.

Izbor 131 od 161 zastupnika završna je etapa procesa koji je predsjednik Kais Saied pokrenuo prije 18 mjeseci kako bi vratio predsjednički sustav vladavine u Tunisu, sličan onome kakav je bio prije revolucije 2011. i pada diktatora Bena Alija.

Ocijenivši da je zemljom nemoguće vladati, Saied je 25. srpnja 2021. preuzeo sve ovlasti, a ljetos je izmijenio Ustav kako bi ukinuo hibridni parlamentarni sustav koji je bio na snazi.

Oporbene skupine optužile su Saieda za državni udar jer je raspustio prethodni parlament 2021. i uništio demokraciju koja se počela graditi nakon revolucije 2011.

Saied tvrdi da su njegovi potezi i zakoniti i nužni za spas Tunisa od godina korupcije i ekonomskog pada u rukama političke elite koja je gledala samo vlastite interese.

Novi ustav stupio je na snagu pošto se na referendumu o njemu izjašnjavalo samo 30 posto birača koji su izašli na birališta.

Tunišane, kojih je 12 milijuna, muče drugi problemi kao što su pad kupovne moći, inflacija veća od 10 posto i nestašica subvencioniranih namirnica poput mlijeka, šećera i ulja.

Nezaposlenost je veća od 15 posto, siromaštvo raste i više od 32.000 Tunišana lani je ilegalno emigriralo.

Dodatni razlog zabrinutosti je i to što su pregovori s MMF-om o pozajmici vrijednoj 1,9 milijarda dolara, koja je presudna za drugu pomoć izvana, mjesecima u zastoju. Zbog toga je američka agencija Moody's u subotu za još jedan stupanj smanjila ocjenu dugoročne zaduženosti Tunisa, ocijenivši da je "viši" rizik neplaćanja duga.