Povod za izmjenu zakona je Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća koja kaže da do 11. siječnja sve države članice u Zakon o pravosudnoj suradnji moraju implementirati zaštitne mjere u korist žrtava ili mogućih žrtava kaznenih djela.

Zaštitne mjere obuhvaćaju mjere opreza, odnosno potrebne obaveze koje se izriču tijekom kaznenog postupka ili odsluženja kazne. Za europski nalog za zaštitu nadležan je sudac istrage županijskog suda.

Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt dodala je da su izmijenjene i pojedine odredbe vezane uz one slučajeve u kojima je naše nadležno pravosudno tijelo izdalo europski uhidbeni nalog, ali je naknadno utvrđeno da se obustavlja postupak izvršenja europskog uhidbenog naloga: 'Nalog se obustavlja ako je došlo do zastare ili okolnosti zbog kojih taj nalog više nije potreban.'

U Ministarstvu pravosuđa pojašnjavaju nam da to nema nikakvog utjecaja na hrvatske građane, nego na građane drugih članica EU-a za kojima je hrvatsko pravosuđe raspisalo uhidbeni nalog. Ako okrivljenik bude uhićen nakon isteka zastare, uhidbeni nalog neće biti važeći.

Premijer Zoran Milanović još jednom je istaknuo da je potrebno urediti uvjete za europski uhidbeni nalog tako da vrijede ista pravila u svim zemljama Europske unije, što trenutno nije slučaj.

'Važno je samo da ovog puta ne dođemo u bilo kakvu vrstu sraza s Europskom komisijom. To kažem jer je prije godinu dana došlo do nesporazuma i sraza u kojem su si sada bivši povjerenici Komisije dopuštali svašta', rekao je Milanović u osvrtu na sukob s Viviane Redding.

Naglasio je da se sustav uhidbenih naloga ne primjenjuje linearno i jednoznačno na razini EU-a: 'To dovodi do diskriminacije među državama. Bez obzira tko je kome bio kum, savjetnik i tko je koga povukao iz UDBA-e 1991. A zna se tko je to radio. Moramo raditi i radit ćemo na tome da se taj sustav primjenjuje jednako na razini EU-a. Kako u Hrvatskoj, tako i u Nizozemskoj i Njemačkoj. U protivnom dolazi do razlike među državama tamo gdje je ne treba biti. U slučaju zastare zna se kako se postupa - ne može biti različito tko god bio predmet spora.'

Milanović dodaje da ovakav sustav stvara i pravnu nesigurnost: 'Čak i međuonima kojima je možda, da se tako izrazim, mjesto u zatvoru. I takviimaju pravo na određenu pravnu sigurnost, da znaju što se u konkretnojsituaciji događa baš svakome. Da naprosto mogu imati tu minimalnurazinu pravne sigurnosti. Bez toga nismo demokratska država.'

Za kraj Milanović naglašava: 'Nikada neću prihvatiti to da Njemačka i Austrija trebaju biti više demokratskedržave od Hrvatske. Mogu biti razvijenije još neko vrijeme, alidemokratskije ne.'