Fra Igor Barišić, čiji je nestanak proteklih dana zaintrigirao hrvatsku javnost, donio je odluku da više ne želi biti svećenik. Njegovi motivi za sada nisu poznati, no on nije jedini koji se posljednjih godina odlučio na takav životni zaokret. U dva nedavna slučaja presudila je želja za zasnivanjem obitelji. No ovi posljednji nisu ni blizu tzv. zadarskog slučaja iz 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je 18 svećenika napustilo službu uglavnom zbog protivljenja celibatu. Priča o svećeništvu i ženidbi jednog od najpoznatijih hrvatskih svećenika 20. stoljeća pokojnog don Živka Kustića još je zanimljivija
Fra Barišić nestao je iz svoje župe Svetog Bartola u Hrastovicama kod Petrinje 21. kolovoza, tek koji dan prije proslave zaštitnika župe. Tih ga je dana čekalo uvođenje u službu novog župnika u Hrastovici, a sam Barišić trebao je postati župni vikar u Iloku.
vezane vijesti
Dok su ga župljani, policija i obitelj tražili, Barišić je navodno bio u jednom zagrebačkom hotelu te je u miru razmišljao što i kako dalje. I zaključio da više ne želi biti svećenik. Motivi za ovu odluku nisu poznati, no Barišić nije jedini koji se odlučio na takav potez.
Vinko Sudar, 35-godišnji župnik Župe Kraljice apostola iz Zaprešića, u siječnju ove godine oprostio se od svojih župljana i svećeničke službe jer je odlučio zasnovati obitelj.
Svećeništvo je, također zbog žene, prošle godine napustio Ivica Bačani, dotadašnji župnik u Virju i dekan Virovskog dekanata.
Početkom 2000-ih službu je napustio i Bariša Dejanović iz Gospića. Danas je oženjen, ima djecu i uzgaja krave na eko farmi u Lici. Riječ je o pojedinačnim slučajevima i to samo onima za koje javnost zna.
'Zadarski slučaj'
No najdramatičniji odlazak svećenika iz službe dogodio se početkom 70-ih godina u Zadarskoj nadbiskupiji. U to postkoncilsko doba, na području spomenute nadbiskupije stvorila se grupacija mladih svećenika koji su od tadašnjeg nadbiskupa Oblaka tražili reformu i osuvremenjivanje Crkve.
Svećenici su bili antiklerikalci, tražili su veći utjecaj laika u crkvenom životu i otkazali su poslušnost nadbiskupu, a u fokusu im je bilo i pitanje celibata.
Tu zadarsku skupinu svećenika predvodili su Josip Kolanović, Miljenko Žagar, Josip Balabanić i Marijan Grgić.
Većina od 18 svećenika koji su napustili klerički stalež oženila se i zasnovala obitelj, a među njima je značajan broj istaknutih intelektualaca i javnih djelatnika. Josip Kolanović bio je ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, Miljenko Žagar je istaknuti hrvatski diplomat i prvi veleposlanik u Sloveniji, Josip Stipanov bio je dugogodišnji ravnatelj NSB-a, a Josip Balabanić nekadašnji ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja…
Živko Kustić - svećenik i suprug
Ipak, najzanimljiviji slučaj je onaj pokojnog Živka Kustića, jednog od najznačajnijih svećenika u 20. stoljeću. Ovaj intelektualac, publicist i novinar bio je dugogodišnji urednik Glasa Koncila te je 1993. osnovao Informativnu katoličku agenciju. No u Kustićevu životopisu najintrigantnija je činjenica da je u isto vrijeme bio oženjen i bio svećenik.
Naime, pred kraj bogoslovije počelo ga je proganjati pitanje celibata. Odlučio je odustati od ređenja te je na odsluženju vojnog roka u Nišu upoznao buduću suprugu. Tadašnji zagrebački nadbiskup, dr. Franjo Šeper smatrao je da se unatoč tome Crkva ne treba odreći takvog intelektualnog kapaciteta.
vezane vijesti
Kustić se oženio, a potom zaredio po grkokatoličkom obredu koji dopušta ređenje oženjenim muškarcima. Ipak, mladi svećenici za koje javnost zna da su posljednjih godinu dana napustili svećenstvo nisu mogli proći kao Kustić. Naime, prema grkokatoličkoj, ali i pravoslavnoj tradiciji, oženjeni muškarci mogu biti zaređeni.
Jednom svećenik, uvijek svećenik: Obaveza celibata ostaje, osim ako...
No već zaređeni muškarci ne mogu se oženiti. Stoga se postavlja pitanje mogu li se bivši svećenici uopće crkveno vjenčati. Zakonik kanonskog prava Katoličke crkve razlikuje dva pojma: jedan je klerički stalež, a drugo je sakrament svećeničkog reda prema kojem je svećenik zapravo uvijek svećenik čak i kada gubi klerički stalež.
Pitanje crkvene ženidbe bivšeg svećenika postavljeno je i studentskom kapelanu, don Damiru Stojiću nakon što je javnost doznala za potez zaprešićkog župnika Sudara.
'Sveto ređenje, jednom valjano primljeno, nikad ne može postati nevaljano. Dakle, ako je netko zaređen za svećenika, zadovoljivši prije toga sve uvjete, njegovo ređenje ne može postati nevaljano, jer sveto je ređenje sakrament, i kao takav ostavlja neizbrisiv biljeg. Ali klerik ipak gubi klerički stalež. Svaki svećenik pripada kleru, kleričkom staležu sa svojim pravima i obvezama koje stalež podrazumijeva. Primjerice, služenje sv. Mise, ispovijedanje, propovijedanje... No gubitak kleričkog staleža sa sobom ne nosi oprost od celibata. Oprost od celibata može dati jedino rimski prvosvećenik – Papa', piše Stojić.
Navodi pritom članke Zakonika kanonskog prava:
'Kan. 290 - Sveto ređenje, jednom valjano primljeno, nikad ne može postati nevaljano. Klerik ipak gubi klerički stalež:
1. sudskom presudom ili upravnom odlukom kojom se proglasi nevaljanost svetog ređenja;
2. zakonito izrečenom kaznom otpuštanja;
3. otpisom Apostolske Stolice; taj pak otpis Apostolska Stolica daje đakonima samo zbog važnih razloga, a prezbiterima zbog veoma važnih razloga.
Kan. 291 - Osim slučajeva o kojima se govori u kan. 290, br. 1, gubitak kleričkog staleža sa sobom ne nosi oprost od obveze celibata, koji daje samo rimski prvosvećenik.'
