sudski vještaci i procjenitelji

'Ne smeta nam što odvjetnici imaju 500 kuna bruto sat, ali mi ne možemo imati samo 70'

24.11.2019 u 12:58

Bionic
Reading

Stalni sudski vještaci i procjenitelji, a u Hrvatskoj ih je 3350, željno iščekuju zakon koji će preciznije regulirati njihov rad i kojim bi, kako ističu, dosegli standarde koje njihove kolege već imaju u Europskoj uniji, ali i ostalim državama

Posebne zakone, ističu vještaci i procjenitelji, imaju sve susjedne države i to Crna Gora i BIH od 2005. Srbija i Makedonija od 2010. te Slovenija od ožujka prošle godine.

Predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSVIP) Melita Bestvina u razgovoru za Hinu tvrdi kako taj zakon nije problem donijeti jer već postoje obvezne smjernice za njihov rad propisane od strane Europske unije.

Drži kako bi tim zakonom trebalo omogućiti jasne kriterije imenovanja i razrješenja vještaka, odnosno procjenitelja, jedinstveni cjenik za jednostavna, složena i vrlo složena vještačenja uz detaljne provjere znanja i kompetencija kandidata koji žele postati vještaci. Sve to nije uvjetovano osnivanjem Komore jer taj posao mogu raditi akreditirane udruge s dugogodišnjim iskustvom na edukaciji članstva, tvrdi Bestvina.

Obvezno stručno usavršavanje

"Zakon bi trebao obvezati sve na stalno stručno usavršavanje s točno određenim brojem sati godišnje na stručnim predavanjima organiziranim isključivo namjenski za postupke vještačenja te omogućiti i statistiku (ne) uspješnosti nalaza i mišljenja svih angažiranih vještaka", kazala je Bestvina.

U razgovoru za Hinu je otkrila da je njihova skupština u travnju ove godine donijela odluku o obraćanju Odboru za pravosuđe i Odboru za ljudska prava EU radi, kako kaže, 25-godišnje diskriminacije u vezi ne mijenjanja cijena i neusklađivanja s rastom troškova života.

Objašnjava kako vrijednost radnog sata nije promijenjena od 1995. kada je određeno da se vrijednost nagrade određuje u bodovima, a vrijednost boda je dvije kune bruto. I za odvjetnike je tada to bila propisana vrijednost boda, koji danas iznosi 10 kuna, dodaje.

Bestvina podsjeća da je saborska zastupnica Vesna Škare Ožbolt 2014. predložila Zakon o sudskim vještacima i osnivanje Komore sudskih vještaka (uključivo procjenitelje), što je odbijeno od većine zastupnika na prijedlog tadašnjeg SDP-ovog ministra pravosuđa "bez konkretnih argumenata".

Dodaje da im ne smeta što odvjetnici imaju 500 kuna bruto sat, no tvrdi da razlika ne može biti sedam puta niža, s obzirom da sudski vještaci i procjenitelji imaju 70 kuna bruto sat. "Držimo da ako postoji Zakon o odvjetnicima i Zakon o javnim bilježnicima onda se treba posebnim zakonom urediti i područje sudskih vještaka", zaključuje Bestvina.

Ministarstvo pravosuđa: Rad vještaka uredit će se izmjenama Zakona o sudovima

U Ministarstvu pravosuđa priznaju da je zakon o vještacima trebao biti donesen još 2017. ali se od te ideje odustalo pa će se to područje urediti izmjenama Zakona o sudovima.

Njime će se, kako ističu, preciznije definirati usluge stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača, ali i ujednačiti praksa te pojačati praćenje i nadzor.

Prijedlogom Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2020. godinu, a koji se do 15. listopada ove godine nalazio u javnom savjetovanju, predložena je izrada Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i upućivanje u Vladinu proceduru do kraja lipnja 2020.

"Postojeće uređenje statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača u Zakonu o sudovima i odgovarajućim pravilnicima u cijelosti je usklađeno s europskom pravnom stečevinom na ovom području te u tom smislu ne postoje neizvršene obveze Republike Hrvatske prema Europskoj uniji pa niti u smislu prekoračenja roka, odnosno ne donošenja tog zakona", poručuju iz Ministarstva pravosuđa.

Dodaju i da većina država članica EU nema posebne zakone o sudskim vještacima i procjeniteljima već je njihov rad reguliran podzakonskim aktima.