PROFESOR LAUC

'Ne može se na referendumu odlučivati o manjinskim pravima'

19.09.2017 u 19:16

Bionic
Reading

Najava Ante Đapića, šefa stranke DESNO, da putem referenduma pokuša zabraniti manjinske liste na izborima u koliziji je s idejom zaštite manjinskih prava, sastavnim dijelom europskog načina rezoniranja, kojem pripada i Hrvatska, kaže nam profesor ustavnog prava Zvonimir Lauc

Međutim, Lauc smatra da je problem to što nismo doveli sustav do razine na kojoj je trebao biti te nismo definirali koje materije odstupaju izvan okvira referenduma.

Što to znači? Profesor Lauc slaže se s mišljenjem da je referendum najneposredniji demokratski način odlučivanja, no isto tako ne može se na referendumu odlučivati o svemu. Podsjeća na nedavnu buru oko namjere uvođenja poreza na nekretnine, kada se također prijetilo referendumom.

Lauc navodi da se ne može na referendumu postaviti pitanje hoćete li plaćati nešto jer naravno da nitko ne bi htio plaćati porez ako ne mora.

Đapić se planira upustiti u ovu akciju jer smatra da manjine, posebno Srbi, s nekoliko stotina glasova ulaze u Hrvatski sabor i zahvaljujući odnosu političkih snaga dobivaju odlučujuću ulogu u formiranju vlasti. U medijima se pisalo da će s Đapićem u taj projekt krenuti i Željka Markić, čelnica konzervativne udruge U ime obitelji, koja već ima iskustva s referendumima, no ona je to demantirala, ali nije demantirala želju da se promijeni izborni zakon. 

Lauc smatra da se ne smiju srozavati dosegnuti europski standardi koje smo postigli na polju zaštite manjina. 'Svi europski dokumenti koji govore o ljudskim pravima govore i o pravima manjina. Dakle većina mora skrbiti o pravima manjina, ne može manjina sebi izboriti poziciju da bude kvalitetno zaštićena', poručuje profesor ustavnog prava. Napominje da je zaštita manjina već postala dio europske kulture i baštine, dio europskog načina razmišljanja.

No legitimno je postaviti pitanje, ali Lauc smatra da nikako nije dobro raditi sporadične reforme izbornog zakona. 'Izborni zakon je preozbiljan da bi se na njega amandmanski utjecalo jer mogu nastati još veće devijacije', napominje profesor te ističe da izborni sustav mora biti stručno, kulturno, etično pitanje koje se sveobuhvatno treba riješiti.

Podsjetio je da je Ustavni sud utvrdio da su izborne jedinice takve da potiču nejednako pravo glasa, ali se zakonodavstvo oglušilo na to. 'Govorimo o općem i jednakom. Opće imamo, ali je nejednako, općenito za sve, a ne samo za manjine', kaže Lauc. Potrebno je, dodaje, politički riješiti pitanje izbornog zakona.

POSEBNA LISTA

Osam zastupnika manjina u Hrvatskom saboru

U Hrvatski sabor bira se osam zastupnika nacionalnih manjina na posebnoj manjinskoj listi. Tri zajamčena mjesta u Hrvatskom saboru imaju pripadnici srpske nacionalne manjine, dok pravo na jednog zastupnika imaju pripadnici talijanske i mađarske nacionalne manjine. Zajedničkog zastupnika biraju Česi i Slovaci. Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske jednoga te također jednoga zajedničkog pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine. Klub od osam zastupnika predstavlja značajnu političku snagu u hrvatskom parlamentu te u posljednje vrijeme njihovi glasovi kroje vladajuću većinu, što smeta nekim snagama u društvu. Osnovni prigovor je to što u Hrvatski sabor ulaze sa samo tristotinjak glasova, dok drugi trebaju dobiti oko 15.000 glasova da bi ušli u Sabor.

'Ne može posebno pitanje biti važnije od općeg pitanja kako riješiti izborni sustav u Republici Hrvatskoj, a naravno da bismo tu došli i do pitanja je li adekvatno riješeno pitanje nacionalnih manjina', smatra Lauc.

Dakle manjinsko pitanje u izbornom zakonu ne bi trebalo riješiti na referendumu, nego bi se ono trebalo precizno definirati. Kazao je i da je za referendum važno to da onaj tko postavlja pitanje učini to tako da rezultat bude neupitan. Znači ne pitate jeste li za jednu ili drugu opciju, već ponudite rješenje, a birači odluče slažu li se ili ne.

'Najkvalitetniji dio referenduma je dobro postavljeno pitanje te je li ono korektno i prihvatljivo', zaključio je profesor ustavnog prava Lauc.