Sveučilišni i profesori povijesti iz osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske pokušali su na okruglom stolu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta dati odgovor na pitanje – 'Kakvu nastavu povijesti trebamo?'. Uz zajedničku konstataciju kako su nastavni programi 'pretrpani' gradivom koje treba obraditi, ukazano je kako učenike treba poučavati vještinama pomoću kojih će uspjeti promišljati i razumjeti povijest
'Djeca u školi moraju učiti za život, a ne za ocjene. Stoga smo i odlučili održati niz okruglih stolova kojima je cilj poboljšati kvalitetu obrazovanja na svim razinama, počevši od osnovnih i srednjih škola. Za početak smo odabrali povijest kao učiteljicu života', pojasnio je domaćin skupa – ministar obrazovanja Željko Jovanović, razloge održavanja okruglog stola o poučavanju povijesti.
Na činjenicu da 'hrvatskim programima nedostaje fleksibilnosti i da su udžbenici pretrpani' upozorila je dr. Snježana Koren s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 'U posljednjih 10-15 godina načinjen je pomak, pa se od reprodukcije znanja krenulo prema vještinama koje treba razvijati. Nažalost, imamo ispolitiziranu povijest – i previše za njezino dobro', ukazala je dr. Koren.
Da je nastavu povijesti 'nužno osloboditi dnevno-političkih refleksija', smatra i Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, upozorivši kako djeca danas stječu i 'krive' spoznaje iz povijesti koje 'sigurno nisu naučili u školi'.
'Nitko ne dovodi svjetsku povijest u pitanje, niti pojedine ključne trenutke, a kod nas se o povijesti snažnije priča samo tri puta godišnje – kad se obilježavaju godišnjice događaja vezanih uz Holokaust, Jasenovac i Domovinski rat', rekao je Filipović.
Brojne je kritike na račun hrvatskog školstva uputio Vladimir Posavec, profesor povijesti u Privatnoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, ocijenivši da u sustavu 'vlada kaos'.
'Što će učenicima vještine, kad od njih na državnoj maturi traže hrpu besmislenih podataka? Djeca uče za ocjenu, jer su one jedino mjerilo, a ne znanje i vještine', pesimističan je bio Posavec.
Ipak, dao je i prijedlog o kojem se mora razmisliti i koji je adresirao na prosvjetne vlasti, a to je, po njemu, odgovor na pitanje – kakvog čovjeka želimo kad izađe iz škole?
Za Dijanu Dijanić, profesoricu povijesti u zagrebačkoj Poljoprivrednoj školi, učenike je 'nužno upućivati i na druge izvore znanja'. 'Kod učenika je potrebno razvijati svijest i potrebu za proučavanjem uzročno-posljedičnih veza određenih događaja. Znanje iz povijesti je nužno kako bismo razumjeli sadašnjost', konstatirala je Dijanić.
Moderator skupa, dr. Neven Budak s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, također je ukazao na mogućnost, ako se osnovna škola protegne na još dva razreda, produljenja održavanja nastave povijesti na još dvije godine, odnosno u jednom ciklusu.
'Trebalo bi razmisliti može li se nastava povijesti organizirati i sukladno drugim predmetima, a ne kronološki kao što je sada slučaj. Nužno je naći i odgovor trebaju li udžbenici biti pretrpani terminima koji su nepotrebni ili neke teme obrađivati na ležerniji način, a učenicima omogućiti promišljanje o povijesti i drukčiji pristup predmetu', predložio je Budak.
Sudionici okruglog stola konkretizirat će svoje prijedloge za poboljšanje poučavanja povijesti te su najavili nastavak održavanja stručnih okupljanja kako bi pridonijeli uvođenju inovacija koje će nastavnici pomoći u predavanjima, a učenicima u svladavanju gradiva i razumijevanju povijesnih ciklusa, osoba i događaja koji su pridonijeli promjenama u Hrvatskoj i svijetu.
