U mjesecima nakon ničim izazvane ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, stotine ruskih diplomata protjerano je iz država EU-a, a nekoliko država kao razlog za protjerivanje ili stavljanje na crnu listu navelo je navodnu špijunažu. Najmanje trojica tih diplomata sada su akreditirani u Srbiji, uključujući dvojicu njih s vezama s ruskim obavještajnim službama, navodi RFE pozivajući se na svoje višemjesečno istraživanje.

Četvrti diplomat, koji se trenutno nalazi u ruskom veleposlanstvu u Beogradu, napustio je rusku diplomatsku misiju u Helsinkiju dva mjeseca nakon što je Finska najavila da će, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, protjerati diplomate te zemlje.

Rusija je svoje diplomatsko prisustvo u Srbiji pojačala nakon vala protjerivanja diplomata iz EU-a prošle godine, a na listi srbijanskog ministarstva vanjskih poslova sada su 62 akreditirana diplomata, u usporedbi s 54 koliko ih je bilo u ožujku 2022.

Za razliku od većine europskih zemalja, Beograd nije uveo sankcije Moskvi nakon početka invazije na Ukrajinu, a dok Srbija teži pridružiti se Europskoj uniji, predsjednik Aleksandar Vučić i vlada Ane Brnabić nastoje održati tradicionalno jake veze s Rusijom, objašnjavajući to nacionalnim i državnim interesima.

Uz energetsku ovisnost o ruskom plinu, Srbija i Rusija dijele pravoslavno kršćansko nasljeđe, a Moskva je podržala Beograd u brojnim sporovima s Zapadom. Rusija je istodobno među zemljama koje ne priznaju neovisnost Kosova i podržava napore Srbije da blokira kosovsko članstvo u međunarodnim institucijama.

Sada je najmanje jedan protjerani ruski diplomat, povezan s odjelom Federalne službe bezbjednosti (FSB) koji se dovodi u vezu s napadima usmjerenim na američki energetski sektor, poslan u Beograd, dok je drugi povezan s ruskom kontraobavještajnom službom, tvrdi RFE nakon skoro jednogodišnjeg istraživanja.