POZIV RADNO SPOSOBNIMA

Kninjani oduševljeni što će 'socijalni slučajevi' morati raditi za opće dobro, evo i zašto

05.11.2019 u 20:07

Bionic
Reading

Kninske parkove uskoro će uređivati i radno sposobni primatelji socijalnih naknada. Od 2300 ljudi koliko ih u Kninu živi od socijalne pomoći, njih 339 radno je sposobno. "Ukoliko se ne odazovu radu za opće dobro, nama se to povratno vraća i onda im se ukida pravo na zajamčenu minimalnu naknadu i ne mogu ponovno podnijeti zahtjev za isto pravo u roku od šest mjeseci'', izjavila je Josipa Buzdovačić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Knin

Svi nezaposleni radno sposobni korisnici socijalne pomoći, poziv iz Grada mogu očekivati kroz 10-ak dana.

"Planiramo im dodijeliti nekakve jednostavne, manualne poslove po gradu - čišćenje lišća, grana, bojanje ograda i tako dalje'', objasnio je zamjenik gradonačelnika Knina Marijo Ćaćić za RTL Danas.

Građani ovakvu odluku pozdravljaju.

"Puni su kafići neradnika i grebu se od socijale, Crvenoga križa, Caritasa i dobivaju drva a ja sam na mirovini od 1.200 kuna i živim'', izjavila je Ana Knežević iz Knina.

"Ništa ne rade i to je to. Uzimaju novce i apsolutno ništa ne pridonose'', komentirao je Ivan Barić iz Knina.

Odluka se provodi i u nekolicini drugih gradova

"Ima ljudi jako sposobnih, a ne rade ništa i dobivaju socijalu. Ima ih koji nisu sposobni - tako da mislim da je odluka dobra u svakom slučaju'', izjavio je građanin Knina Jovo Vučković.

Iz Knina se u posljednjih pet godina iselilo četiri tisuće ljudi, a Kninjani tvrde da i među iseljenicima ima onih koji i dalje primaju socijalnu naknadu.

"Ja vjerujem da ima i takvih slučajeva, ne vjerujem da je njih puno ali i ova mjera će i takvima stati u kraj, znači onemogućit će im daljnje korištenje ovih sredstava', smatra zamjenik gradonačelnika.

Prema najnovijim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, do kraja listopada, zajamčenu minimalnu naknadu od 800 kuna ostvarila je 62.491 osoba u Hrvatskoj. Od tog broja, njih 28.566 radno je sposobno, odnosno njih 45 posto.

Ovakva odluka primjenjuje se od prošle godine i u Bjelovaru, a od ranije i u Murskom Središću, Orahovici, Đurđevcu i Čazmi, gdje je dio korisnika ostao bez socijalne pomoći jer su odbili sudjelovati u javnim radovima.