europska statistika

U prvoj godini covida ipak se više umiralo od nečeg drugog: Pogledajte brojke za Hrvatsku

07.03.2023 u 15:54

Bionic
Reading

U 2020., unatoč pandemiji covida, bolesti krvožilnog sustava bile su glavni uzrok smrti u svim zemljama EU-a, osim u Danskoj, Irskoj, Francuskoj i Nizozemskoj, gdje je glavni uzrok bio rak. Ove dvije skupine bolesti ostale su vodeći uzroci smrti te je ukupno 1,7 milijuna ljudi umrlo od bolesti krvotoka, a gotovo 1,2 milijuna njih od raka

Među članicama EU-a najveći udio umrlih od bolesti krvožilnog sustava (kardiovaskularne bolesti, op.a.) zabilježen je u Bugarskoj (61%), a najmanji u Francuskoj (20%), dok je najveći udio umrlih od raka zabilježen u Irskoj (29%), a najmanji udio u Bugarskoj (15%).

Bolesti krvožilnog sustava i karcinomi zajedno predstavljaju 55 posto uzroka smrti u EU, u rasponu od 42 posto u Belgiji do 76 posto u Bugarskoj.

U godini izbijanja pandemije covid je bio treći glavni uzrok smrti u EU s ukupno gotovo 439 tisuća smrtnih slučajeva. Najveći udio umrlih od covida zabilježen je u Belgiji (18%) i Španjolskoj (15%), a najmanji u Finskoj i Estoniji (obje 1%).

Kako bi se napravila kvalitetna usporedba između zemalja, apsolutne brojeve smrtnih slučajeva u zemljama potrebno je prilagoditi veličini i strukturi stanovništva. S 1787 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika, Bugarska je 2020. imala najveću stopu smrtnosti u EU. Slijede Rumunjska (1622), Mađarska (1513), Litva (1482) i Latvija (1445). Odmah iza njih, na šestom mjestu, nalazi se Hrvatska te također ima veću smrtnost od prosjeka EU-a (1061).

Na suprotnom kraju ljestvice, najnižu stopu smrtnosti među zemljama EU-a bilježe Francuska (863 smrtna slučaja na 100.000 stanovnika) i Irska (892), ispred Luksemburga (905), Finske (917) i Španjolske (919).