Novinari Politica na Telegramu su pronašli video u kojem maskirani snajperist s oznakama Wagnera niže hvalospjeve puški Orsis T-5000 ruske proizvodnje.

'Oprema je vrlo dobra i za preporuku', govori vojnik, prikazan u pougljenjenoj unutrašnjosti zgrade, ratnom izvjestitelju TV kanala Zvezda ruskog ministarstva obrane.

Izvlačeći okvir s oružjem na boku, nastavlja: 'Koristi zapadnjačko streljivo kalibra .338, djeluje vrlo dobro. Može probiti lagani zaklon ako je neprijatelj iza njega. A na otvorenom može pogoditi neprijatelja na udaljenosti do 1500 metara.'

Orsis T-5000 proizvodi tvrtka Promtehnologija sa sjedištem u Moskvi, a nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

Podaci do kojih je došao Politico pokazuju da su Promtehnologija i još jedna ruska tvrtka pod imenom Tetis kupili stotine tisuća metaka američke tvrtke Hornady.

Ratne potrebe razotkrile su nedostatak ruskih kapaciteta za proizvodnju vrhunskih snajperskih metaka, tvrde obrambeni stručnjaci, a to potiče rast crnog tržišta zapadnog streljiva u toj zemlji.

Informacije o nabavi takve opreme kriju se, no uvoznici, dobavljači i opisi proizvoda mogu se lako pronaći na internetu, odnosno do podataka može doći svatko tko ima pristup ruskom internetu i razumije međunarodne šifre carinske klasifikacije.

Tako je tvrtka Promtehnologija maskirala plan nabave više od 100 tisuća Hornadyjevih olovnih metaka na način da su naveli da će biti korišteni za sastavljanje 'lovačkih patrona' koje se koriste u civilnom oružju. Prema specifikacijama, meci kalibra .338 Lapua Magnum težine 285 zrna odgovaraju onima proizvoda iz Hornadyjeva kataloga, otkriva Politico.

Druga deklaracija s istim datumom odnosi se na seriju 'čahura bez zatvarača za sastavljanje patrona za civilno vatreno oružje', koju je napravio Hornady s istom specifikacijom za kalibar .338 Lapua Magnum.

No opis je pogrešan jer .338 Lapua Magnum nije 'lovačka patrona'; to je projektil velike snage i dugog dometa koji su razvile zapadne vojske 1980-ih i koristili ga njihovi snajperisti u Iraku i Afganistanu.

Steve Hornady, izvršni direktor obiteljske tvrtke sa sjedištem u Grand Islandu u Nebraski, zanijekao je prodaju streljiva Rusiji za vrijeme rata.

'Kategorički NE izvozimo ništa u Rusiju i nemamo izvoznu dozvolu za Rusiju od 2014.', odgovorio je za Politico. 'Ne podržavamo bilo kakvu prodaju našeg proizvoda bilo kojem ruskom kurvinom sinu i ako uspijemo saznati kako su ga stekli, poduzet ćemo sve moguće korake da to zaustavimo.'

Hornady je dodao da je kontaktirao s američkim vlastima nakon Politicovog upita. Istaknuo je da trenutni američki zakon zahtijeva da kupci moraju dobiti dopuštenje ministarstva trgovine za ponovni izvoz artikala proizvedenih u Sjedinjenim Državama. 'Koliko znamo, nitko od naših kupaca ne krši taj zakon', rekao je.

Šef Wagnera Jevgenij Prigožin, upitan koje su streljivo koristile njegove trupe, rekao je za Politico da imaju 'ogromnu količinu streljiva izdanog za NATO koje je ostalo od ukrajinske vojske'. U sarkastičnoj glasovnoj poruci poslanoj novinaru Politica, ruski ratni zapovjednik također je zatražio pomoć u nabavi borbenih aviona F-35 i snajperskih pušaka, mitraljeza i bacača granata američke proizvodnje.

Promtehnologija je zanijekala podnošenje carinskih deklaracija za uvoz streljiva tvrdeći da nemaju veze s Hornadyjem te da je imaju kapacitet za proizvodnju vlastitog streljiva. Tvrde da su puška Orsis i streljivo koje tvrtka proizvodi namijenjeni za 'lov i sport' i slobodno dostupni na civilnom tržištu.

I Promtehnologiju i Aleksandera Zinovjeva, a naveden je kao generalni direktor tvrtke u podnescima, sankcionirala je Ukrajina, navodeći dokaze da su njezine puške Orsis 'korištene u ruskim vojnim operacijama u istočnoj Ukrajini'.

Kaznena ili namjerna kršenja sankcija SAD-a mogu izazvati kazne do milijun dolara, kao i zatvorsku kaznu do 20 godina za pojedince. Građanske kazne mogu iznositi više od dvostruke vrijednosti temeljne transakcije ili oko 350.000 USD po prekršaju.

Opisivanje vojnog streljiva kao ono za lovačku ili sportsku upotrebu, kao što to čine podnesci, predstavlja slabo prikrivenu prijevaru da se izbjegnu 'pametne' sankcije čiji je cilj uskratiti ruskoj vojsci sredstva za vođenje rata, rekla je obrambena analitičarka Maria Šagina.

'Strogo govoreći, pametne sankcije ne bi trebale ciljati ništa civilno kako bi se izbjegla humanitarna kolateralna šteta', rekla je Šagina, istraživačica u Međunarodnom institutu za strateške studije sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Još jedan ruski kupac Hornadyjeva streljiva je tvrtka Tetis, a otkrila je dvije isporuke otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače 2022. Posljednja je bila u travnju za više od 300.000 jedinica, što uključuju širok raspon proizvoda koji su provjereni uz pomoć Hornadyjeva kataloga.

Glavni vlasnici Tetisa, Aleksander Levandovski i Sergej Senčenko, povezani su s ruskim ministarstvom obrane i specijalnom odredom koji upravlja Putinovim predsjedničkim zrakoplovom.

Iako Tetis ne nudi Hornadyjevu municiju na svojoj web stranici, oglašava se kao međunarodni distributer za RCBS, američkog proizvođača opreme za ponovno punjenje, a što je demantirao Matt Rice, glasnogovornik vlasnika RCBS-a, Vista Outdoora.

Hornadyjevo streljivo ili njegove komponente slobodno su dostupne u Rusiji, uz drugu vrhunsku stranu vojnu opremu.

Politico navodi i primjer Sniper Shopa na Telegramu, koji sadrži trenutnu ponudu za cijeli niz Hornadyjevih proizvoda, pri čemu prodavač poziva kupce da posjete izložbeni prostor u Sokolnikiju, četvrti Moskve, i nudi dostavu u cijeloj Rusiji.

Tu je i tvrtka Anton, a ona na svom profilu reklamira proizvode Hornadyja i RCBS-a. Također reklamira opremu Nightforcea, proizvođača termalnih optičkih nišana; Lapua, koji je pomogao u dizajnu istoimenog streljiva .338; MDT-a, proizvođača sustava šasija, spremnika i pribora za puške, i precizni oružar AREA 419. Svi su američki, s izuzetkom Lapue, čije je sjedište u Finskoj i u vlasništvu je norveške tvrtke Nammo.

Politico je tijekom istraživanja pronašao i deklaracije nekoliko drugih ruskih tvrtki za streljivo proizvedeno u Njemačkoj, Finskoj i Turskoj.

Procvat crnog tržišta odražava strukturni deficit u ruskom ratnom gospodarstvu. Njegov vojno-industrijski kompleks može proizvesti malo oružje, poput puške Orsis, ali nema kapacitet za proizvodnju količine streljiva potrebne vojsci koja ratuje na frontu što se proteže stotinama milja. Također, barutu proizvedenom u Rusiji nedostaje stabilnost, što je neprihvatljivo kada se radi o streljivu za visokoprecizna oružja.

Nije samo streljivo iz SAD-a ono što stiže na bojišnicu oko Bahmuta u istočnoj Ukrajini, a koju su nedavno zauzeli Prigožinovi plaćenici nakon krvave višemjesečne bitke.

Čini se da ima i patrona iz Europske unije, a koja je uvela ne manje od 10 rundi sankcija protiv Rusije.

Promtehnologija je od listopada podnijela četiri prijave koje pokrivaju pošiljke od 460.000 jedinica opisanih kao 'lovačke patrone Orsis' — većina je tipa .338 Lapua Magnum. U njima je kao dobavljač navedena slovenska tvrtka Valerian.

Prvi od podnesaka, s datumom 13. listopada 2022., uključuje broj zračnog tovarnog lista čije prve tri znamenke — 262 — pokazuju da je pošiljatelj bio Ural Airlines, ruski prijevoznik. Međutim nije bilo moguće odmah pratiti rutu leta.

Valerian je uoči ruske invazije na Ukrajinu s uplaćenim kapitalom od 7500 eura osnovao Gašper Heybal, a on je prethodno radio za američkog vojnog dobavljača Voodoo Tactical. Na svojoj početnoj stranici Valerian kaže: 'Naš cilj je opremiti vas za vašu misiju, kakva god ona bila i kamo god išli.'

Heybal je zanijekao da je Valerian slao streljivo u Rusiju.

Slovenski diplomat rekao je da je, iako Valerian nikada nije zatražio odobrenje za izvoz oružja ili streljiva u Rusiju, isporučio 'pojedinačne dijelove' u Kirgistan.

Srednjoazijska država jedna je od zemalja koje EU ima na umu dok raspravlja o 11. krugu mjera usmjerenih na treće zemlje za koje se sumnja da pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija.

'Nadležne službe u Republici Sloveniji već su pokrenule odgovarajuće postupke kako bi istražile činjenice u vezi s tvrtkom', rekao je diplomat za Politico, dodajući da će provjeriti moguće preusmjeravanje robe u Rusku Federaciju.