Po procjenama triju instituta, Macron vodi s između 28,6 i 29,7 posto glasova, nakon predizborne kampanje koja je bila pod velikim utjecajem pandemije covida-19 i rata u Ukrajini.

Na drugom mjestu je Marine Le Pen s između 23,5 i 24,7 posto glasova, po procjenama instituta Opinionway, Ifop i Harris, ispred krajnjeg ljevičara Jean-Luca Mélenchona koji je osvojio između 19,8 i 20,5 posto glasova.

Kandidatkinja desnih Republikanaca Valérie Pécresse dobila je po procjenama samo oko pet posto glasova.

Na izbore nije izišlo između 26,2 i 29,1 posto birača, po dvjema procjenama. Godine 2017. na predsjedničke izbore nije izišlo 22,2 posto birača, dok je 2002. suzdržano bilo rekordnih 28,4 posto birača.

U prvom krugu sudjeluje ukupno 12 kandidata, a izlaznost je veća od očekivanog - čak 76 posto.

Nakon što je postalo poznato da Macron i Le Pen odlaze u drugi krug, trećeplasirani Mélenchon izjavio je kako Le Pen 'ne smije dobiti niti jedan jedini glas u drugom krugu', te time pozvao svoje birače da glasaju za Macrona. Isto je učinila i gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo, koja je dobila 2 posto glasova.

Francuska izborna kampanja bila je zasjenjena ratom u Ukrajini. Gotovo nijedna poruka u kampanji nije odjeknula među glasačima, a mnogi su kandidati percipirani kao slabi, što povećava strah od slabog odaziva birača.

Francuski predsjednik ima dalekosežne ovlasti i obnaša dužnost pet godina. On je moćniji od premijera kojeg imenuje i ima odlučujući utjecaj na sudbinu zemlje.

Ishod izbora također je važan za Europu u cjelini.

Liberalni centrist Macron smatra se daleko lakšim i pouzdanijim partnerom od Le Pen ili Melenchona, s kojima je blisku suradnju teško zamisliti zbog njihovih ponekad radikalnih stavova.