'Šarolika je klinička slika; od poremećaja spavanja, anksioznosti, uznemirenosti do tjeskobe, ljudi plačem iznose svoje probleme i ekonomske i obiteljske. I mi naravno onda ocjenjujemo je li tom pacijentu zaista neophodno propisivanje anksiolitika ili nije', rekla je za RTL Vesna Potočki Rukavina, liječnica obiteljske medicine.

A posljednjih godina lijek za smirenje treba sve više građana. Samo u Zagrebu na recept je izdano gotovo 900.000 anksiolitika. Da je povećana njihova potrošnja, potvrđuju i ljekarnici.

'To smo primijetili prvi val nakon potresa, a zatim i tijekom covida i post covid razdoblju. Ljudi jednostavno više traže nešto za smirenje ili spavanje. Mislim da je primjena opravdana ako se koristi do nekih mjesec dana ili nakon toga po potrebi, ali ako je duže od toga trebali bi se posavjetovati s liječnikom je li to dobro za organizam ili nije', kaže Nikolina Kuča, magistra farmacije.

Najpropisivaniji je to lijek u svim županijama, osim jednoj. Stanovnike Požeško-slavonske ne muči tjeskoba nego visok tlak. Tablete za smirenje Hrvati koriste daleko više od drugih europskih zemalja.

'Što se tiče anksiolitika, mi smo jači po potrošnji. Otprilike 30 do 40 posto više anksiolitika od sjevernih europskih zemalja', rekao je za RTL glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku u HALMED-u Pero Draganić. Povećana je potrošnja i antidepresiva. Lani ih je propisano milijun i pol. No, u odnosu na razvijene zemlje - antidepresive trošimo upola manje.