Hrvate najviše boli politička korupcija i nezaposlenost

Politička korupcija, nezaposlenost i kolaps gospodarstva tri su najistaknutija problema koja danas najviše opterećuju Hrvatsku prema novom Pilarovom barometru hrvatskog društva. Istraživanje Instituta Ivo Pilar za 2014. rađeno je na uzorku od tisuću ispitanika te svakako daje zanimljiv pogled kakve su percepcije stanja u društvu, koliko i u koje institucije imamo najviše povjerenja, koliko smo zadovoljni te što ispitanici kažu o svojim političkim orijentacijama i glasačkim preferencijama i još o mnogo čemu

Političku korupciju smatra najistaknutijim problemom čak 71,2 posto anketiranih, dok je odmah na drugom mjestu nezaposlenost koju gorućim problemom smatra 68 posto, a za 38,1 posto je to kolaps gospodarstva i nizak standard 37,6 posto. Nesposobnost vlasti kao istaknuti problem navelo je u istraživanju tek 17,8 posto, nedovoljnu skrb za ugrožene skupine 9,7 posto, a eroziju morala i tradicije 7,7 posto te besperspektivnost 7,3 posto.

Kome vjerujemo?

Hrvati najviše povjerenja imaju u Hrvatsku vojsku (5,38), a najmanje u političke stranke (1,73). Odmah iza HV-a, povjerenje je u instituciju predsjednika države (4,65), a na trećem mjestu vjerujemo policiji (4,30). Zanimljivo, iako smo već godinu dana u Europskoj uniji, više imamo povjerenja u Ujedinjene narode (4,03), nego u Europski parlament (3,54). Slijede povjerenje u pravosuđe (3,11), Hrvatski sabor (2,27) i Vladu RH (2,14).

U pogledu ispitivanja dobrobiti i koliko su zadovoljni nekim pojedinostima u svom životu, ispitivanje je pokazalo da smo najzadovoljniji odnosima sa svojim bližnjima (ocjenjeno na ljestvici od 0 do 10 sa 7, 83), pripadnošću okolini (6,99) u kojoj živimo, kao i osobnim osjećajem sigurnosti (6,70), vlastitim zdravljem (6,54), vlastitim postignućima (5,96).

Prema Pilarovom barometru hrvatskog društva, očito smo najmanje zadovoljni političkom oporbom (2,00), gospodarskom situacijom (2,06), vladajućom politikom (2,20), poduzetništvom (2,60), socijalnim uvjetima u državi (2,73) i sindikatima(3,30), zdravstvom (4,15) i nevladinim udrugama (4,26). No nismo toliko nezadovoljni kao što bi se očekivalo: vlastitim standardom (4,70), obrazovnim sustavom (5,07), javnim djelovanjem crkve (4,66), medijima (4,53).

Do čega držimo, a što nas najviše muči Izvor: tportal.hr / Autor: Ilustracija: Tatjana Janković/Institut Ivo Pilar

Politička zbivanja nas malo zanimaju jer smo lojalni birači?

Izrazito zanimanje za politička zbivanja iskazalo je tek 5,6 posto ispitanih, ako se tome pridoda i 23,5 posto onih koji su odgovorili da ih prilično zanima, izrazitije se za političke događaje zanima 29,1 posto. No istovremeno, 29,8 ih je odgovorilo da ih politička zbivanja nimalo ne zanimaju, 1,4 posto da ne znaju, a 39,1 posto da ih politička zbivanja 'malo' zanimaju. 0,5 posto ih nije na to pitanje odgovorilo.

Na pitanje smatraju li da su o političkim pitanjima dobro, osrednje ili loše informirani, većinom smatraju da su osrednje informirani (45,7 posto), dok ih se 23,4 posto izjasnilo da su dobro informirani, a 24,5 posto misle kako su u tom pogledu loše informirani. Ostali nisu odgovorili ili su odgovorili 'ne znam'.

Po pitanju političkih orijentacija 'desno' ili 'lijevo', većina ih se nije izjasnila odnosno 29,2 posto na pitanje kako su opredijeljeni nisu odgovorili. Izrazito lijevo je opredijeljeno 3,2 posto ispitanika, a izrazito desno 6,2 posto, dok je 27,1 posto na sredini kontinuuma ljestvice od 0 (izrazito lijevo) do 10 (izrazito desno).

Na parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor 33 posto ispitanih birača se opredjeljuje na temelju stranke, a 35,6 posto na temelju konkretnih osoba odnosno kandidata, dok se za EU parlament više (45,5 posto) opredjeljuju na temelju kandidata, a nešto manje temeljem stranaka (27,9 posto).

U Pilarovom ispitivanju koje je rađeno proljetos na uzorku od 1.000 punoljetnih osoba, na pitanje: 'Kako biste sada (2014.) glasovali za Sabor u odnosu na prethodne izbore (2011.)?', čak 41 posto ispitanika se izjasnilo da ne znaju ili da ne bi ni za koga. Za neku drugu opciju glasovalo bi ih 11,1 posto, dok je lojalnih birača odnosno onih koji bi na glasačkim listićima izabrali ponovno istu opciju bilo visokih 47,9 posto. 7,7 posto ispitanika koji 2011. nisu izašli na izbore, u slučaju da su sad izbori, izašli bi.

Na pitanje koliko smatraju vjerojatnim da će u sljedećih godinu dana u Hrvatskoj doći do prijevremenih izbora: 24,1 posto je bilo uvjereno da neće, a 30,9 posto smatraju da vjerojatno neće. Da će sigurno doći do prijevremenih izbora smatra 9,5 posto, a 18,1 posto prijevremene izbore smatra vjerojatnim.

Koliko smo osjetljivi prema manjinama?

Na pitanje o mogućnosti sklapanja istospolnih brakova, većina ispitanika se negativno izrazila. Tako ih je, primjerice, čak 45,4 posto izrazito protiv te mogućnosti. Uglavnom su protiv 15,5 ispitanika, dok ih je neodređeno 15,5 posto. Uglavnom za ih je tek 6,9 posta, a izrazito da ih je 10,1 posto. Kad već nemaju senzibiliteta za spolne manjine, nešto više osjetljivosti hrvatski su građani pokazali za prava nacionalnih manjina na upotrebu pisma i jezika. Naime, rezultati su pokazali da većina građana smatra da nacionalne manjine imaju pravo na uporabu svog jezika i pisma. Također, većina građana ne bi podržala ili izašla na referendum o ćirilici. Na pitanje jesu li za to da se broj pripadnika manjina koje imaju pravo na svoj jezik i pismo u službenoj upotrebi poveća s jedne trećine na 50 posto, 34 posto ispitanika izjasnilo se da bi glasalo za to da pitanje prava na dvojezičnost ostane regulirano kao i dosad. Samo 19,1 posto ispitanika bilo bi za to da se potreban postotak poveća na 50 posto, a 20,2 posto ispitanih ne bi se odazvalo referendumu. Oko dvojezičnih ploča u Vukovaru 38,3 posto ih je reklo da bi taj grad trajno trebao biti izuzet od ćirilice, a 26,1 posto ispitanika smatra da još treba pričekati s ćirilicom. Uvođenje dvojezičnosti 12, 1 posto ih to podržava, a 6,1 posto to bezuvjetno podržava.

Rezultate istraživanja u cijelosti pročitajte OVDJE.