STRAUSS S HARVARDA

Hoće li SAD propasti kao i Rimska Republika?

19.12.2012 u 08:22

Bionic
Reading

Knjiga Lawrenceaa Lessiga 'Republika Izgubljena' govori o korozivnom učinku novca na politički proces. Lessig uvjerljivo stvara slučaj u kojem su Amerikanci svjedoci gubitka svog republikanskog oblika vladavine, s obzirom na to da političari sve više predstavljaju one koji financiraju njihove kampanje, a ne vlastite građane. Druga knjiga autora Anthonyja Everitta 'Uspon Rima' govori o starom Rimu, od njegovog osnivanja (oko 750. pr. Kr.) do pada Rimske Republike (oko 45 pr. Kr.). Kada čitate zajedno te dvije knjige, na površinu isplivaju znakovite paralele – između današnjih američkih slabosti i propusta koji su uništili Rimsku Republiku, piše za Business Insider, Steven Strauss sa Sveučilišta Harvard

Kao i Rim neposredno prije pada, i Amerika se suočava sa sljedećim:

1. Postupno povećanje troškova izbora, s dvojbenim izvorima financiranja kampanje

Američki predsjednički izbori 2012. navodno su koštali tri milijarde dolara. Sve to je došlo iz privatnih izvora, često stvarajući privid, ili realnost, da su američki vođe obvezni prema posebnim interesnim skupinama. Tijekom kasne Rimske Republike izbori su postali zapanjujuće skupi, s jednako žalosnim rezultatima. Cezar se tako, navodno, jako zadužio za jednu političku kampanju jer se bojao da će biti uništen ako ne dobije izbore.

2. Politika kao put do osobnog bogatstva

Tijekom kasnog perioda Rimske Republike, jedan je od glavnih putova do bogatstva bilo obnašanje javnih dužnosti te iskorištavanje takve pozicije kako bi se akumuliralo osobno bogatstvo. Kako navodi Lessig: kongresnici, senatori i njihovo osoblje iskorištavaju usluge svoje vlade kako bi se preselili na pozicije u privatnom sektoru, koji plaća tri do deset puta veće naknade nego vlada. S obzirom na taj financijski aranžman, 'njihov fokus je, dakle, ne toliko na ljudima koji su ih poslali u Washington, već na onima koji će ih učiniti bogatima', piše Lessig.

3. Kontinuirani rat: stvara se nacionalno stanje sigurnosti, odvlačeći tako pozornost od domaćih izazova inozemnim ratovima

Slično kao i na kraju Rimske Republike, SAD je u posljednjih 100 godina ili bio u ratu, ili se oporavljao od rata, ili se pripremao za novi rat: Prvi svjetski rat (1917-1918), Drugi svjetski rat (1941-1945), Hladni rat (1947-1991), Korejski rat (1950-1953), Vijetnamski rat (1953-1975), Zaljevski rat (1990-1991), Afganistan (2001. - u tijeku) te Irak (2003-2011). A ovaj popis je daleko od potpunog, piše Steven Strauss za Business Insider.

4. Rasipnički novac stranih sila/Pozornost na republičkim čelnicima

Strani ratovi dovode do rastućeg utjecaja stranih sila i interesa na republičke političke lidere – tako je bilo i u Rimu, tako je i u SAD-u. U prošlom stoljeću, strana veleposlanstava, agenti i lobisti toliko su se proširili po Washingtonu. Business Insider navodi jedan konkretan primjer: inozemni poduzetnik donirao je 100 milijuna dolara za razne aktivnosti Billa Clintona. Clinton je 'otvorio vrata' za njega, a ponekad je i djelovao na način protivan navedenim američkim interesima i vanjskoj politici.

224903,221135,216555,214194
5. Dobit ostvarena u inozemstvu oblikuje unutarnju politiku republike

Kako je i bogatstvo rimske aristokracije proizašlo iz stranih zemalja, rimska politika je oblikovana kako bi omogućavala to bogatstvo. Američki milijarderi i korporacije sve više utječu na izbore. U mnogim slučajevima, oni su samo nominalno američki - s interesima koji nisu usklađeni s onima američke javnosti. Na primjer, Fox News je dio međunarodne medijske grupacije News Corp, s više od 30 milijardi dolara prihoda u svijetu. Je li šovinizam Fox Newsa proizvod News Corpovih neameričkih interesa?

6. Krah srednje klase

U razdoblju neposredno prije pada Rimske Republike, rimska srednja klasa bila slomljena - uništena radom jeftinih inozemnih robova. U današnje vrijeme smo svjedoci rastuće nejednakosti dohotka, stagniranja srednje klase i gubitka radnih mjesta koja su preuzeli inozemni radnici koji su plaćeni manje i imaju manje prava.

7. Manipulacija

U kasnom periodu Rimske Republike koristile su se razne metode kako bi se smanjila moć običnih građana.

Republikanska stranka je tako učinkovito manipulirala izbornim jedinicama za kongres i, premda su republikanski kandidati dobili samo oko 48 posto glasova birača na izborima 2012, završili su s većinom (53 posto) zastupničkih mjesta.

8. Gubitak kompromisnog duha

Rimska Republika se, baš kao i SAD, oslanjala na sustav kočnica i ravnoteže. Kompromis je potreban za ovu vrstu sustava funkcioniranja. Na kraju je Rimska Republika izgubila taj duh kompromisa, s politikom koja je postala sve više polarizirana: s jedne strane je postojala bogata, ukorijenjena elita, a s druge strane običan narod. Zvuči poznato?