S gotovo dvije godine odgode zbog pandemije koronavirusa, HDZ će ovu subotu završiti unutarstranački izborni ciklus izborom novih članova Predsjedništva te Nacionalnog odbora. Iako se biraju članovi najvažnijih stranačkih tijela, iznenađenja ne bi trebalo biti
Na Općem saboru HDZ-a ove subote očekuje se 2000 izaslanika koji bi trebali izabrati deset članova Predsjedništva i 40 članova Nacionalnog odbora, novog tijela koje će zamijeniti dosadašnje Nacionalno vijeće i Središnji odbor.
Iako je fokus interesa javnosti posljednjih tjedana bio na tome tko će biti izabran u najviši vrh stranke, odnosno u Predsjedništvo, neslužbene informacije govore da ne bi trebalo biti iznenađenja i da će među deset izabranih biti ljudi odani šefu stranke Andreju Plenkoviću.
vezane vijesti
Naime, prema stranačkom statutu, deset članova Predsjedništva čine po dva kandidata iz svake županijske grupacije, s time da ih mora predložiti najmanje 10 posto članova Općeg sabora. Prema neslužbenim informacijama, požeško-slavonska županica Antonija Jozić i virovitičko-podravski župan Igor Andrović kandidati su za članove Predsjedništva iz skupine koja obuhvaća pet slavonskih županija. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar kandidati su grupacije koja obuhvaća Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Kandidati skupine županija koje obuhvaćaju sjever Hrvatske su varaždinski župan Anđelko Stričak te bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić. Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak i ličko-senjski župan Ernest Petry kandidati su skupine koja obuhvaća Karlovačku, Sisačko-moslavačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Istarsku županiju. Kandidati četiri dalmatinske županije trebali bi biti splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i predsjednik zadarskog HDZ-a Šime Erlić.
Moguće je da će se na samom izbornom saboru pojaviti ime još nekog kandidata, no teško da bi on mogao dobiti neku značajniju podršku. Da bi u Predsjedništvo mogao ući netko tko nije iz Plenkovićeva kruga, sumnja u to i politički analitičar Ivan Rimac. 'Prošli put bilo je najava kandidature nekih drugih kandidata i iznošenja nekakvih programskih načela. Sada nemamo apsolutno nikakvih najava. U tom smislu Plenković potpuno kontrolira situaciju što se tiče svog položaja unutar HDZ-a. Uopće ne dvojim u to da će on, i ne samo on, nego i kandidati koje on postavi, imati potporu', kaže Rimac za tportal.
Međutim u nekim se medijima spominjala i eventualna kandidatura Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika stranke koji se nedavno pojavio i na obljetnici smrti Franje Tuđmana.
'Karamarko nema šanse u ovakvom HDZ-u. Obljetnica smrti Franje Tuđmana nešto je drugo, tamo se pojavljuje velik broj ljudi i normalno je da se spoje različite generacije upravitelja samog HDZ-a. Međutim dio, i to ne mali, onih koji su bili s Karamarkom na vlasti ili su bili pri vlasti napustio je HDZ i priklonio se Domovinskom pokretu ili nekim drugim opcijama. Mislim da Karamarko sada nema uvjerljivu bazu u HDZ-u', poručuje Rimac.
Dojam je da su Plenković i njemu skloni stranački ljudi posve marginalizirali oponente, a da frakcije, koje su obilježile vladavine bivših HDZ-ovih predsjednika, gotovo više ne postoje.
'Obično se u ovako velikim strankama uvijek događaju neki frakcijski elementi i frakcijske nesuglasice, a one ne moraju nužno značiti i propast stranke. HDZ je imao svojih centrističkih i krajnjih desnih frakcija i sam je lutao u svom pozicioniranju, od Karamarka, koji je bio pobornik ekstremno desne struje, do Plenkovića, koji u ovom pogledu nastoji slijediti Sanaderovu logiku centrističkog postavljanja. Načelno, u HDZ-u je uvijek mirno kada imaju vlast i kada širok krug participira na različitim nivoima vlasti. Međutim u situacijama u kojima postoji opasnost da se izgubi vlast postoje jači i glasni sukobi', kaže Rimac.
Promjena Statuta uz izbore
Osim izbora, HDZ-ovi izaslanici trebali bi usvojiti Programsku deklaraciju kojom će se HDZ definirati kao moderna narodnjačka i demokršćanska stranka. Opći Sabor izmijenit će i Statut te će se uvesti novine u format Predsjedništva, a ono će tako imati izborno predsjedništvo te uže i šire predsjedništvo. Izmjenama Statuta trebalo bi se naći rješenje i za trajanje mandata već izabranih predsjednika, zamjenika predsjednika i potpredsjednika stranke kako bi se oni uskladili s članovima Predsjedništva koji budu izabrani u subotu.
A HDZ je sada već pobjednik u nizu izbornih ciklusa na državnoj razini, dok je sam Plenković nedavno postao najdugovječniji premijer.
'Što se tiče sadašnjeg trenutka, Plenković je pasivizirao ne samo oporbu u HDZ-u, nego općenito oporbu u državi svojim stilom ponašanja i svojom retorikom koja ne dopušta dijalog, a i svojim upravljanjem saborskom većinom. Ne očekujem da bi išta moglo narušiti njegov autoritet osim birača na izborima ili eventualne ozbiljne optužnice europskih istražnih ureda', zaključuje Rimac.
