Španjolski građanski rat od 1936. do 1939. između nacionalista predvođenih generalom Franciscom Francom i republikanaca sastavljenih od socijalista, liberala, komunista, anarhista, baskijskih i katalonskih separatista, najveća je tragedija u modernoj povijesti Španjolske.

Guernica, odnosno na baskijskom jeziku Gernika, bila je važno prometno središte pa je Francova vojska nastojala srušiti lokalni most i spriječiti povlačenje republikanske vojske prema sjevernom gradu Bilbau.

Zrakoplovi njemačke Kondor legije, Francove saveznice, razorili su gradić u kojem je tada živjelo oko 5.000 stanovnika.

Oni danas najstariji bili su dječica tog 26. travnja 1937., ali im je sjećanje na bombardiranje živo.

"Svake godine me jako obuzmu emocije", kaže 91-godišnja Crucita Etxhabe za španjolsku novinsku agenciju EFE. Dok pripovijeda na klupi u središtu grada, rukom briše suzu.

"Premda želim, ne mogu ovo izbjeći", objašnjava izljev emocija.

Imam ključeve, ali kuću ne

Crucita, koja je tada imala šest godina, kaže da su avioni letjeli tako nisko da su "mogli vidjeti pilote".

Sjeća se i riječi svoje majke nakon što su bombe pale na njihov dom.

"Imam ključeve, ali ne i kuću", bile su majčine riječi poslije zračnog napada.

Nebo nad tim gradićem u Baskiji, okruženim zelenim brdima, ovih je dana tmurno. Kiša je oprala ulice na kojima opet šeću prolaznici. Mari Carmen Aguirre, također stara 91 godinu, kaže da je bila ondje u vrijeme bombardiranja.

"Vidjela sam kako padaju bombe na Guernicu. Nebo je bilo crveno, jako crveno...Bio je to užas kakav se sada događa u Ukrajini", govori.

Francovi nacionalisti imali su podršku nacističke Njemačke i fašističke Italije, a republikanci komunističkog Sovjetskog Saveza. Bombardiranje se dogodilo u osvit Drugog svjetskog rata.

Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij rekao je ovaj mjesec u obraćanju španjolskom parlamentu putem videoveze da situacija u njegovoj zemlji izgleda kao u Guernici prije 85 godina. Španjolski socijalistički premijer Pedro Sánchez sastao se s njime u Kijevu prošli četvrtak te obećao poslati dodatno naoružanje ukrajinskoj vojsci.

Rusija je prije dva mjeseca pokrenula invaziju na Ukrajinu, a borbe među nekadašnjim članicama Sovjetskog Saveza ne jenjavaju.

Agonija na platnu

Slikar Pablo Picasso, direktor madridskog Muzeja del Prado tijekom republikanske vlade, sklonio se nakon Francove ratne pobjede u susjednu Francusku i ondje se učlanio u Komunističku stranku. Dok je u Španjolskoj vladala diktatura on je živio u demokratskoj Francuskoj gdje je umro prije točno 49 godina.

Njegova slika "Guernica", naslikana u lipnju 1937., u početku je bila izložena u Parizu i New Yorku kako bi promovirala republikansku stvar, a od 1981. se nalazi u Madridu. Postala je izvanvremenski antiratni simbol te je ovih dana razgledaju tisuće posjetitelja u madridskom Muzeju kraljice Sofije.

Na platnu dugom osam metara oslikani su crnom, sivom i bijelom bojom deformirani likovi žena i djece koji se u mučnoj agoniji, u plamenu savijaju od bolova, a jednako nemoćno pate i životinje, bik, ranjena golubica i prestravljeni konj.

Unatoč tišini muzeja kao da se čuje njihov urlik.

"Ukrajinci će se oporaviti od ovoga, baš kao što smo i mi. Malo pomalo", kaže Mari Carmen u svom domu u Guernici.

"Neka samo vjeruju", dodaje.