Izvanredna profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Marijana Grbeša Zanzerović rekla je kako stopa cijepljenosti i neki drugi podaci pokazuju da su građani Hrvatske podložni informacijama koje dolaze iz neprovjerenih izvora što graniče ili jesu u sferi teorija zavjere.

'Jedan od razloga za to jako je veliko nepovjerenje u tradicionalne institucije. Oko 20 posto ljudi, prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, vjeruje Vladi, isto toliko vjeruje Saboru. Prosjek Europske unije po pitanju povjerenja vladama je 37 posto, a prosjek povjerenja u parlamente je 35 posto. Ono što posebno zabrinjava je povjerenje u pravosuđe, koje je u Hrvatskoj dramatično nisko, oko 20 posto, a prosjek EU-a je 50 posto. Pri samom smo dnu ljestvice Europske unije', rekla je Grbeša Zanzerović gostujući na N1 Televiziji.

Dodala je kako postoji jedan segment u kojem smo iznad prosjeka Europske unije, a to je, kako je rekla, povjerenje u institucije Europske unije te da je tu jedini element gdje se vidi optimizam.

'Dobro je što postoji barem nekakav prostor optimizma', kazala je.

Naglašava da nepovjerenje u medije postaje sve veće te da se ono počelo nazirati puno prije pandemije. Ipak, tvrdi, došlo je do novog trenda pada povjerenja.

'Čini se da je povjerenje u medije prema tom mjerenju dramatično palo u odnosu na prošlu godinu i sada smo na otprilike 30 posto povjerenja u medije. Niska stopa cijepljenosti, prosvjedi i polarizacija su potpuno očekivani u situaciji ovako iznimnog nepovjerenja u institucije', govori profesorica s Fakulteta političkih znanosti.

Grbeša Zanzerović ističe kako živimo u vremenu sumnje, kada pada povjerenje u tradicionalne institucije znanja. Kaže da je to nešto o čemu se govorilo i puno prije pandemije.

'Razvojem digitalnih platformi cijela stvar je dignuta na višu razinu. Sama pretpostavka da sve što rade tradicionalne institucije, da iza svega stoji nekakav interes, potiče ljude da se oslanjanju na neke druge izvore autoriteta', kazala je.

Istaknula je termin infodemije i on se, kaže, ne odnosi samo na dezinformacije.

'Svaki smo dan zatrpani velikom količinom informacija i teško je razaznati što je od toga točno', tvrdi.

Hrvatska je dramatično podbacila u sustavu obrazovanja za medije, poručuje. Rekla je kako ne obrazujemo mlade generacije, ne za tehnologiju jer su oni pismeniji od nas, nego ne postoji sustav obrazovanja za medije.

'Postoje sporadične inicijative koje se zaista trude nešto napraviti. To je sve sporadično dok god se hrvatski obrazovni sustav ne počne baviti obrazovanjem mladih o medijima koji neće uopće znati razliku između novinarskog teksta i bilo čega drugog što nađu u medijima. Odnosi se recimo na format, njima nema razlike između teksta na vašem portalu ili teksta na Wikipediji. U Hrvatskoj se time nitko institucionalno ne bavi. Učitelji i nastavnici vape za tim tipom medijskog obrazovanja', rekla je Grbeša Zenzerović.

Govoreći o valu lažnih informacija vezanih uz koronavirus i pandemiju, smatra da je to nešto čime se trebalo baviti prije godinu dana.

'Postoji nešto što se zove obrazovanje kroz institucije, a u ovakvim situacijama kriza imamo nešto što se zovu informacijsko-edukacijske kampanje. Sad prelazimo na euro, to bi trebala pratiti jedna velika kampanja koja bi na raznim razinama bila potrebna da ljudima objasnimo o čemu se radi', smatra.

Komunikacijska kampanja o cijepljenju je, prema njenom mišljenju, izrazito nemušta. Ističe kako imamo polarizaciju i kontinuirano etiketiranje ljudi koji se ne žele cijepiti. Napominje kako nisu svi ljudi koji se ne žele cijepiti antivakseri.

'Imali smo na početku pandemije jedan diskurs solidarnost i ta priča 'misli na druge' mogla je funkcionirati. U situaciji kada su ljudi iscrpljeni pandemijom i strah je silno prisutan poruka da trebamo razmišljati o drugima je poruka koja ne postiže svoj cilj. Imate infodemiju, zatrpanost najrazličitijim informacijama i imate ljude koji ne znaju više gdje bi se okrenuli. To je jedan od razloga komunikacijske histerije', kazala je.

Članovi Stožera u posljednje vrijeme slabo istupaju u medijima. Grbeša smatra da se cijela stvar trebala posložiti na drugi način.

'Je li dobro da se sad ne izlažu – vrlo vjerojatno se već trebala na drugi način posložiti cijela ta stvar. Postoji nekoliko ljudi koji su postali lice ove pandemije i suštinski oni rade ono što rade svi drugi. Međutim, komunikacijski to nije dobro posloženo. Čini se kao da veliki dio procesa ide stihijski i posljedice se vide', rekla je.

Kratko se osvrnula i na komunikaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića.

'To je sve dio njegove šire komunikacije, koja spada u nešto što se u literaturi zove bijesni populizam. To je spektar u koji je predsjednik zakoračio svojom komunikacijom. On uspješno artikulira revolt jednog dijela javnosti prema mjerama. Koliko je njegovo ponašanje u ovoj situaciji odgovorno, pokazat će vrijeme. Kao i ponašanje svih drugih zastupnika u Saboru u ovoj situaciji', smatra profesorica s Fakulteta političkih znanosti.