Proći će još mjeseci prije nego što kompletno obrazloženje presude protiv Ive Sanadera u procesu Fimi media bude napisano, nakon čega njegova obrana ima pravo na žalbu Vrhovnom sudu, no već je sada jasno da je nepravomoćna presuda na klimavim nogama. Naime, presuda protiv bivšeg premijera temelji se isključivo na iskazu suokrivljenika, tj. Mladena Barišića kojeg obrana nije imala prilike ispitati na suđenju niti je prisustvovala davanju njegova iskaza pred istražiteljima. Sanaderu je time oduzeto konfrontacijsko pravo
Naime, obrana ima pravo tijekom suđenja saslušati svjedoka, no suokrivljenik koji je ranije dao iskaz na suđenju ne mora odgovarati na pitanja obrane. Po toj se logici Mladen Barišić, na čijem je iskazu uglavnom temeljena presuda, tijekom suđenja nije morao konfrontirati sa samim Sanaderom, tj. njegovom obranom.
Iako ZKP izričito kaže kako se presuda ne smije temeljiti isključivo na iskazu zaštićenog svjedoka ili pouzdanika, a ne spominje suokrivljenika, Vrhovni je sud nedavnom odlukom da suđenje za krvavu pljačku Fine vrati na početak pokazao kako, unatoč ZKP-u, prihvaća argument na kojem će Sanaderova obrana temeljiti žalbu.
Taj recentni slučaj im je definitivno vjetar u leđa. Odvjetnik i pravni stručnjak Veljko Miljević kaže kako će Vrhovni sud jako pažljivo morati procijeniti pitanje o pravu na pravično suđenje i jednakosti strana u postupku, a posebno pravo na konfrontaciju.
'Vrhovni je sud u tako važnom predmetu kao što je pljačka Fine, upravo zbog povrede konfrontacijskog prava, ukinuo presudu i predmet vratio na suđenje bez da je ulazio u išta drugo', kazao je Miljević za tportal.hr.
Također, naglašava kako konfrontacijsko pravo nije samo institucija koja je bitna u anglosaksonskom pravu, nego je to institucija na koju posebno pazi Europski sud za ljudska prava. 'I sada je pod utjecajem tog stava suda u Strasbourgu, koji posebno pazi na konfrontaciju, Vrhovni sud poništio presudu za pljačku Fine', dodaje.
Suokrivljenik se ima pravo braniti šutnjom, no onda njegovo terećenje ne podliježe provjeri. Sanaderova obrana u tom je slučaju trebala biti prisutna na saslušanju Mladena Barišića i da se to dogodilo, Vrhovni sud ne bi imao toliko argumenata da zaključi kako je obrani povrijeđeno konfrontacijsko pravo.
Odvjetnik Branko Šerić također naglašava da po ZKP-u suokrivljenik ne mora odgovarati na pitanja obrane dugog okrivljenika jer bi time mogao otežati svoj položaj. Priznaje da je ipak osjetljivo pitanje je li obrana Ive Sanadera uskraćena jer joj nije dopušteno ispitivanje Mladena Barišića.
'O šansama u žalbenom postupku teško je govoriti. Vidjet će se jesu li poštovani svi standardi koji trebaju biti da se održi, ne samo presuda, nego i cijeli postupak, jer ako je došlo do bitnih povreda ljudskih prava, onda su šanse velike da se presuda poništi', smatra Šerić.
'Iskaz okrivljenika koji krivi drugog okrivljenika mora biti potkrijepljen, to smo mi stalno tvrdili. Taj iskaz mora biti u takvoj mjeri dan da se može provjeriti drugim dokazima i pomoćnim sredstvima', kaže Šerić. Dodaje da, kada su u pitanju koruptivne radnje, one se događaju u četiri oka i tako da o njima nema pisanog traga, dakle sud nekome mora dati vjeru', zaključuje.
Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović kaže kako je obrana bila uskraćena za provjeru iskaza Mladena Barišića, a upravo je on bio taj koji je teretio njegova klijenta te kako, osim Barišićeva iskaza, nema materijalnih dokaza.
Činjenicu da je Sanaderova imovina premašivala njegova ukupna primanja Prodanović naziva indicijom. Također zaključuje kako je Sanaderova zbirka slika procijenjena na nerealno visok iznos, jer je vještak prilikom procjene u obzir uzimao vrijednost na tržištu 2011., a ne njihovu vrijednost iz 90-ih, kada su kupljene.
