Neposredno poslije objave teza na portalu e-Savjetovanja zahuktala se rasprava o predloženim rješenjima za novi Obiteljski zakon, koja su u radnoj skupini iznjedrili relevantni resorni stručnjaci, od profesora na pravnim fakultetima, preko 'terenskih' socijalnih radnika i odvjetnika, do predstavnika ženskih nevladinih udruga. Između ostalih, teze je komentirala Neva Tolle, čelnica Autonomne ženske kuće - Zagreb, koja je ustvrdila da je prijedlog 'zastrašujuće konzervativan' referirajući se osobito na uvođenje obveznog predbračnog (pravnog) savjetovanja, uz mogućnost da to provode i vjerske zajednice.

Dubravka Hrabar, poznata i kao suradnica udruge U ime obitelji, koja se zalagala za ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, napominje da su teze vrlo jasno napisane i svatko se može uključiti u javnu raspravu svojim mišljenjem, kritikama i(li) prijedlozima. Osobno, smeta je to što je fokus na predbračnom savjetovalištu, institutu koji je i ranije postojao u Hrvatskoj, jer za to ne vidi osobitog razloga, a nitko se, primjerice, nije osvrnuo na predloženi registar bračnih ugovora, što je potpuna novost. Registar bračnih ugovora uveo bi se radi zaštite bračnih drugova, osobito trećih osoba, time što bi se omogućio uvid u vlasništvo nad nekretninama iz bračne stečevine i prevenirali nepotrebni sudski sporovi.

Hoće li se smanjivati prava izvanbračnih zajednica

Hrabar ističe da je, s obzirom na ustavnu odredbu o braku i obitelji te posebnu zaštitu maloljetnika, država dužna napraviti nešto u tom smjeru. 'S druge strane, itekako bismo pomogli i bračnim i izvanbračnim obiteljima tako što bismo medijaciju, kao miran način rješavanja obiteljskih prijepora, proširili na sve članove obitelji', najavljuje Hrabar.

Velika se bura digla, međutim, i oko najavljenog redefiniranja izvanbračne zajednice. Po njezinom mišljenju, postojeća definicija vrlo je nestručna jer iz obiteljsko-pravne materije ulazi u područja drugih zakona. 'Sustav je nekonzistentan i to se dogodilo 2003., kada je u srpnju donesen Obiteljski zakon, a u rujnu izmjene i dopune Zakona o nasljeđivanju. Dogodilo se da je potonji drukčije definirao izvanbračnu zajednicu od prvog, što znači da zakonodavac nema pregled nad situacijom. To mora biti jedinstveno, a ne da ste po jednom propisu izvanbračni drug, a po drugom propisu niste', ističe Hrabar, dodajući da definiciju izvanbračne zajednice svakako treba uskladiti, ali se ona neće bitno mijenjati.

'Sad definitivno trpi, stručno gledano, u provedbenom smislu, kao i mnoge druge norme, od velikih nedostataka. Jedno je napisati normu, a drugo kad je idete primijeniti. Netko je skuhao neku lošu paštu i mi to sad moramo jesti', zaključuje Hrabar. Na pitanje može li potvrditi da ne postoji namjera da se smanjuju prava izvanbračnih zajednica, poručuje tek da su ovo teze za raspravu, a 'struka će dati svoj prijedlog pravnog uređenja s argumentacijom'.

Podsjetimo, u Obiteljskom zakonu iz 2015. izvanbračna zajednica definirana je kao 'životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka'. U tezama za novi zakon stoji da je došlo do 'nedopuštenog uplitanja u pravno uređivanje materije iz drugih pravnih i životnih područja (statusnih, poreznih i drugih), a koja područja Obiteljski zakon ne uređuje, niti može uređivati', pa će se izvanbračna zajednica regulirati 'na način koji bi pridonio podizanju stupnja pravne sigurnosti'.

Sarnavka: Zasad se ne može govoriti o konzervativnom Obiteljskom zakonu

Za razliku od Hrabar, čelnica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka misli da je postojeća definicija dobra i da bi je trebalo zadržati, a pod hitno mijenjati ostale zakone kako bi se uskladila materija. U svjetlu bojazni da će se redefiniranjem izvanbračne zajednice nevjenčanim parovima smanjivati prava - pojavile su se špekulacije da će nevjenčani parovi izgubiti pravo na posvajanje djece - napominje da izvanbračna zajednica treba biti u cijelosti izjednačena s bračnom, a 'pitanje nužnog trajanja za priznavanje izvanbračne zajednice uvijek će izazivati dvojbe i različitost stavova'.

Nastavno na ranije objave u medijima, Sarnavka navodi da nikada nije rekla da se slaže s obaveznim predbračnim savjetovanjem, pogotovo ne onim koje mogu provoditi i ženske i vjerske udruge. Sviđa joj je, međutim, ideja izdavanja brošure u kojoj se pojašnjava budućim bračnim drugovima na što moraju paziti u braku što se tiče imovine, mogućeg nasilja i sl., dakle brošura s isključivo pravnim savjetima.

Ni ona, kao ni Hrabar, ne smatra da se zasad može govoriti o 'konzervativnom' Obiteljskom zakonu. 'Zasad to ne mogu reći, iz ovih teza to nije poznato, a one se mogu na tisuću načina pretvoriti u prijedlog zakona', konstatira Sarnavka.

Matijević Vrsaljko: Dajem 1.000 eura onome tko pronađe...

Koordinatorica radne skupine za Obiteljski zakon, bivša pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijević Vrsaljko, ističe da će, za razliku od zakona iz 2015., kada 'nitko nije ni znao tko je u radnoj skupini', građani sada biti u prilici izraziti svoje mišljenje o tezama. Po pitanju predbračnog savjetovanja, ističe da je cilj budućim supružnicima dati informacije o elementarnim pravnim stvarima o braku, poput bračnog ugovora, ravnopravnosti roditelja i regulacije obiteljskog nasilja. 'Ako većina ljudi kaže da to nije potrebno i da to ne žele, onda neće ići u zakon. Ne vidim što je tu sporno', kazala je odvjetnica za tportal.

Što se tiče redefiniranja izvanbračne zajednice, Matijević Vrsaljko kaže da 'nudi 1.000 eura onome tko u sadržaju teza nađe to da se napušta načelo izjednačenosti izvanbračnih i bračnih zajednica'. Najavljuje da će Ministarstvo socijalne politike, zbog dezinformacija koje su se pojavile u javnosti, još jednom javno predstaviti teze, među ostalima i da su roditelji izjednačeni u svojim pravima, da se ujednači definicija izvanbračne zajednice u hrvatskom zakonodavstvu, da se prvo treba obratiti sudu zbog osiguranja nadležnosti hrvatskog suda u slučaju roditelja - stranog državljana, da sud već na prvom ročištu donese privremenu mjeru da se 'ljudi ne tuku u razvodu', da se napravi alimentacijski fond za uzdržavanje djece, da se osigura valjano izvršavanje instituta posebnog skrbništva, da se postupak medijacije ne ostavi samo za postupke razvoda, nego da se proširi na sve druge obiteljske postupke itd.

'Želimo ispraviti nepravde; Crkva s tim nema nikakve veze'

Objasnila je odvjetnica i zašto ona smatra da je nepravedna sadašnja definicija izvanbračne zajednice: ako je, primjerice, neki par živio dva mjeseca zajedno i potom sklopio brak, ostvaruje prava iz izvanbračne zajednice, a oni koji su živjeli zajedno dvije godine i 11 mjeseci te tu vezu nisu okrunili brakom, to neće moći ostvariti.

'Želimo ispraviti tu nepravdu tako što će se možda ići na kraći rok ili će se naći neki drugi model. Dodatno priču komplicira činjenica da ostalih osam zakona na različite načine definiraju izvanbračnu zajednicu pa, kad ti ljudi krenu ostvarivati svoja prava, imaju različite uvjete na mirovinskom, zdravstvenom... Kako se ti građani osjećaju? To treba ispraviti i u tome je bit svega', zaključuje Matijević Vrsaljko, dodajući da u tezama nema ama baš ničeg svjetonazorski obojenog i da Crkva s ovom pričom nema nikakve veze.