U Hrvatskoj ste na dužnosti već nekoliko mjeseci. Kakvi su vaši prvi dojmovi? Možete li nam otkriti što vam je prvo kada ste stigli ovdje bilo dobro ili loše?

Stekla sam smo pozitivne dojmove u prva četiri mjeseca ovdje. Bila sam i prije u Hrvatskoj, ali sada imam bolju sliku. Hrvatska je lijepa zemlja, ljudi su vrlo prijateljski nastrojeni i čini mi se da imaju puno znanja i potencijala.

Znači, ništa loše?

Ništa izvan okvira koji možete susresti i u drugim zemljama.

Kako gledate na ukupne odnose između Hrvatske i Švedske? U kojim je područjima suradnja najbolja, a u kojima bi se mogla poboljšati?

Švedska i Hrvatska imaju izvrsne odnose.

Bili smo među prvim zemljama koje su priznale neovisnost Hrvatske početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Švedska je 12. najveći investitor u hrvatsko gospodarstvo, blisko surađujemo unutar EU-a i imali smo posjete na najvišim razinama. Hrvatska predsjednica je tijekom 2017. godine posjetila Švedsku, a švedski kralj i kraljica bili su ovdje 2013. To je u diplomaciji potvrda izvrsnih bilateralnih odnosa.

Također, postoji velika zajednica Hrvata koji žive u Švedskoj, uključujući moje roditelje, a oko 300.000 Šveđana dolazi ovdje na odmor i taj broj stalno raste. Rekla bih da su odnosi i veze među našim zemljama stvarno odlični.

Postoji li prostor za poboljšanjem odnosa?

Uvijek ima mjesta za jačanje odnosa. Odnosi se mogu dodatno unaprijediti u Europskoj uniji sada kada smo partneri i u njoj. U mnogim pitanjima Švedska i Hrvatska mogle bi bliže surađivati. Jedno područje za koje znam da smo istog mišljenja slobodna je trgovina te surađujemo na tome s drugim istomišljenicima unutar Europske unije. Na tom području može se još napraviti. Možemo dodatno surađivati i na približavanju zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji.

Radujem se hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a idućeg proljeća. I sama sam bila uključena u švedsko predsjedanje Europskom unijom 2001. i 2009. godine - u pripreme, planiranje i izvedbu predsjedanja. Vjerujem da će, kada Hrvatska bude predsjedala Vijećem EU-a, biti mjesta za dodatnu suradnju.

Voljela bih da još više mladih iz Hrvatske prepozna Švedsku kao destinaciju za obrazovanje i obrnuto. Kod nas je visoko obrazovanje besplatno čak i za poslijediplomske studije, a razmjena iskustva dobra je za sve.

Kako gledate na gospodarsku suradnju između dvije zemlje i kakva su iskustva švedskih kompanija jer je Hrvatska poznata kao mjesto u kojem je teško poslovati.

Imamo prilično dobre gospodarske odnose. Bila sam iznenađena, nakon što sam postavljena za veleposlanicu u Hrvatskoj, time da je ovdje prisutno više od 50 švedskih kompanija. Te tvrtke osiguravaju više od 9000 radnih mjesta, a većinu ih vjerojatno znate, to su H&M, Tele2, Securitas, Bisnode, IKEA i, naravno, Ericsson Nikola Tesla. U posljednjem desetljeću u prosjeku jedna velika investicija iz Švedske bude realizirana u Hrvatskoj. Kada je IKEA počela s radom u Hrvatskoj, znam da se radilo o jednom od najvećih direktnih stranih ulaganja.

Iako nisam dugo ovdje, već sam posjetila niz švedskih kompanija. Naprimjer, tvrtka Bjelin, koja u tvornici kod Ogulina proizvodi parket, a dio je grupe Pervanovo, ima tvornice i u Bjelovaru i Vinkovcima. Riječ je o odličnom primjeru švedske kompanije koja proizvodi u Hrvatskoj te je stvorila radna mjesta, a izvozi gotov proizvod u Švedsku i diljem svijeta. Riječ je o inovativnoj kompaniji koja je vrlo dobar primjer međusobnih ekonomskih odnosa.

Kada tvrtke žele investirati u nekoj zemlji, susreću se prvo s birokracijom. Što je manji opseg birokracije, to je bolje za tvrtke. Druga stvar koja je važna tvrtkama za poslovanje je učinkovit pravni sustav. S obzirom na broj švedskih kompanija u Hrvatskoj, smatram da postoji potencijal za poslovanje u Hrvatskoj.

U kojoj se mjeri švedske tvrtke koje posluju u inozemstvu oslanjaju na pomoć veleposlanstava i u kojoj mjeri?

Naša veleposlanstva diljem svijeta bave se političkim odnosima, ali i promocijom poslovanja. Imamo ljude u veleposlanstvu koji su zaduženi za pomaganje švedskim tvrtkama te pokušavaju razriješiti probleme i otkloniti nedoumice. Pomažemo im da započnu poslovanje u zemlji i da shvate kako funkcioniraju procedure. Sve naše ambasade u svijetu, uključujući ovu u Hrvatskoj, mnogo rade na promociji švedskog biznisa i to bih željela još više razviti.

Tri godine sam bila veleposlanica švedske vlade za održivo poslovanje (CSR). Sudjelovala sam u kreiranju politike za održivo poslovanje i poprilično dobro sam upoznata s radom švedskih tvrtki u svijetu, poznajem ih dobro i veselim se tome da ću s njima surađivati i ovdje, u Hrvatskoj. S tim ciljem nedavno smo oformili i Švedski poslovni klub, dobru platformu za to da se unaprijede gospodarski odnosi, i vrlo sam sretna što imamo tu priliku.

Švedska tvrtka SAAB sudjelovala je na hrvatskom natječaju za kupnju borbenih zrakoplova. Na koncu, iako je izraelska ponuda proglašena najpovoljnijom, natječaj je propao. No Hrvatska i dalje želi kupiti borbene zrakoplove. Možete li komentirati izjavu ministra obrane Damira Krstičevića da bi Hrvatska mogla sklopiti direktnu pogodbu sa SAD-om i da on osobno favorizira zrakoplove F-16?

Vrlo pozorno pratimo proces. Sa švedske strane mogu reći da smo vrlo zainteresirani za to pitanje. Ponuda švedske tvrtke SAAB, uz potporu švedske vlade, još uvijek stoji. I dalje smo spremni ponuditi zrakoplove Gripen Hrvatskoj ako postoji interes za njima. To je visokotehnološki razvijen, nov zrakoplov, čiji je trošak po satu letenja povoljan, koji je kompatibilan sa standardima NATO-a i koji možemo brzo isporučiti. Riječ je o sustavu koji smo razvili za obranu svoje države te koji sami koristimo i razvijamo. Također, koriste ga druge zemlje u Europskoj uniji koje su članice NATO-a.

Koje?

Mađarska i Češka Republika. U svakom slučaju, i dalje postoji interes švedske strane da ponudi ove zrakoplove Hrvatskoj. Otvoreni samo za razgovore ako postoji interes hrvatske Vlade.

Smatrate li da je Izrael bio favoriziran na natječaju jer su iz hrvatskog Ministarstva obrane stizale izjave da iza SAAB-ove ponude ne stoji švedska vlada, a da je iza izraelske ponude stajala tamošnja država?

SAAB nudi zrakoplove uz potporu švedske vlade. I u Hrvatskoj je SAAB predao ponudu uz podršku švedske vlade.

Je li onda možda došlo do nesporazuma između dvije vlade oko ponude?

Nisam tada bila ovdje pa ne mogu govoriti o tome. Ali kada je u pitanju ova vrsta javnih nabava, švedsku industriju podupire švedska vlada u skladu s uspostavljenim mehanizmima i procedurama.

Imate li ikakvih informacija o tome da bi se SAAB mogao javiti na mogući novi natječaj?

Za početak trebamo vidjeti što će odlučiti hrvatska Vlada i kako će nastaviti taj proces. To nas zanima. I kao što sam rekla, otvoreni smo za razgovore. Ako hrvatska Vlada otvori mogućnost i pozove nas na razgovor, spremni smo razgovarati o raznim opcijama.

Problem ilegalnih migracija je vruća tema u cijeloj Europskoj uniji proteklih nekoliko godina. To je pitanje dovelo do podjela unutar Europske unije i ugrozilo temeljne vrijednosti na kojima ona počiva. Švedska je podnijela veliki teret migrantske krize.

Kako se Švedska nosi s posljedicama migrantske krize iz 2015. godine i kako biste ocijenili proces integracije imigranata u švedsko društvo?

Švedska je otvorena i dugo ima razvijen sustav za primanje imigranata, od Drugog svjetskog rata, čak i prije toga. Naravno, znate vrlo dobro da smo devedesetih godina prošlog stoljeća, za vrijeme krize koja je potresala ovu regiju, također primili mnogo ljudi u Švedsku. Zapravo, imamo vrlo pozitivna iskustva s imigracijom. Osobno, moji su roditelji došli u Švedsku iz ove zemlje. Imali smo donedavno švedsku ministricu i švedskog političara u Europskom parlamentu koji su također došli s ovih prostora.

Imamo vrlo dobra iskustva kada je u pitanju integracija i imigranti puno doprinose švedskom društvu, njegovoj izgradnji te razvoju države i ekonomski i kulturno.

Naravno, 2015. godine mnogo je ljudi stiglo u Švedsku te su pred nas postavili određene izazove. No imamo iskustva s integracijom imigranata i vjerujem da ćemo savladati taj izazov te da će se ti ljudi uklopiti u naše društvo. Naravno, za to je potrebno određeno vrijeme i toga smo svjesni. Recimo, neki su došli s malom djecom koja moraju ići u školu prije nego počnu raditi i doprinositi društvu. Drugi su došli s diplomama koje moramo provjeriti i potvrditi da su vjerodostojne te da mogu raditi kao npr. liječnici. U Švedskoj trebamo mnogo liječnika, medicinskih sestara, inženjera i drugih struka. To je napor i izazov, a bio je i 2015., ali u budućnosti će ti ljudi biti integrirani u švedsko društvo.

Na internetu je mnogo, čini se, fake news, lažnih vijesti o tome da su migranti promijenili švedsko društvo na gore. Što mislite, zašto se to događa i što Švedska radi da bi to spriječila?

Smatram da ste iskoristili vrlo dobar termin - fake news. Morate znati da je Švedska vrlo tolerantno i otvoreno društvo, no postoje određene skupine u Europi i svijetu danas koje ne podupiru takvu vrstu vrijednosti koje promičemo. Smatram da svatko informacijama treba pristupati oprezno te razmatrati činjenice i kontekst. U Švedskoj smo kreirali edukativne materijale o fake news za političare, edukatore, medije i druge, a vode se i razgovori s medijima i tehnološkim kompanijama.

Migrantska kriza je odigrala svoju ulogu u rastu popularnosti Švedskih demokrata koji većinom imaju negativan stav prema imigrantima. Njihov uspjeh na izborima utjecao je i na činjenicu da se nova švedska vlada pokušava oformiti još od rujna prošle godine. Može li to prokomentirati?

Upravo danas (srijeda) postignut je dogovor o formiranju vlade, a glasanje u parlamentu trebalo bi se održati u petak. Prošlogodišnji izbori u Švedskoj nisu dali jasnog pobjednika. Na jednoj strani je socijaldemokratski blok, a na drugoj blok desnog centra. Ono što se odvijalo u Švedskoj bili su razgovori između stranaka o tome kako formirati vladu bez populista iz stranke Švedski demokrati i toga da oni imaju direktan utjecaj na politiku vlade. Sada je pronađeno rješenje o formiranju manjinske vlade između socijaldemokrata i stranke zelenih, u osnovi iste vlade koju smo imali u protekle četiri godine, ali uz podršku centralnih stranaka.

Hrvatska nije krajnje odredište migrantima, ali se nalazi na ruti kojom oni pokušavaju doprijeti do bogatih europskih zemalja, u koje se ubraja i Švedska. Imate li neke preporuke kako bismo se trebali odnositi prema problemu s migrantima u Hrvatskoj?

Srećom, ja sam ambasadorica Švedske i mogu govoriti samo o švedskim iskustvima. U našem slučaju jako je bilo važno to da imamo razvijen sustav prihvata, ali i da taj sustav stalno prilagođavamo novim situacijama.

Ali mnogi migranti koji prođu kroz Hrvatsku na kraju dođu u Švedsku.

To se događa, ali kako sam rekla, kad se radi o našoj imigraciji, mi imamo način na koji to rješavamo.

Smatrate li da bi Hrvatska možda trebala podignuti žicu, poput Mađarske ili Slovenije?

Na svakoj je zemlji to kako će se nositi s dolaskom migranata. Naravno, na ovim pitanjima surađujemo i raspravljamo unutar Europske unije. Iz naše perspektive je važno da surađujemo te da ravnopravno dijelimo teret među zemljama članicama.

Ali mnoge zemlje ne žele dijeliti taj teret, poput Mađarske, Češke ili Poljske.

To ćete morati pitati veleposlanike tih zemalja.