'Nitko nije protiv investicija, no treba ih na drugi način aktivirati', poručio je tajnik komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije, Gordan Črpić. Komisija je poručila kako je nedopustivo kako se prijedlog zakona koji omogućava djelomičnu privatizaciju javnog dobra donosi po hitnoj proceduri, a za javnu je raspravu dano svega deset dana
Sisački biskup msgn. Vlado Košić, predsjednik Iustitie et paxVladi je poručio da produlji rok za javnu raspravo o prijedlogu Zakona o strateškim investicijskim projektima, a nekoliko se puta na današnjoj konferenciji za medije moglo čuti kako za ovako bitnu odluku, koja, kako je rečeno, obezvlašćuje buduće generacije, nije potrebno samo izglasavanje u Saboru, već da o tome moraju građani odlučiti na referendumu.
'Dovođenje u pitanje javnih prirodnih i materijalnih dobara i omogućavanje privatizacije tako da narod ovisi o volji privatnika, to je zvono koje zvoni na uzbunu', rekao je Košić.
Član komisije Neven Šimac poručio je pak kako je 'socijalno zlo i nepravda da si jedan naraštaj uzme za pravo prirodna i materijalna dobra rasprodati zbog kratkoročnih ciljeva'. 'Zabrinuti smo i osupnuti', dodao je Šimac.
Crkva zagovara ideju da država ne mora nužno biti loš gospodar, a Šimac je rekao kako je nedopustivo da se takav zakon donosi po hitnoj proceduri te kako je javnost slučajno, i to preko radnika Petrokemije, doznala kako se sprema privatizacija i 30-ak javnih poduzeća, uz Petrokemiju, to su i Luka Ploče i riječka luka.
Također im je sporna odrednica da investicije u sklopu tog prijedloga moraju biti minimalno 150 milijuna kuna. To je diskriminacija malih ulagača, poručuju, te pogodovanje velikima, koji će, smatraju, uglavnom biti stranci.
'To je u skladu samo s neoliberalnom logikom koja je proizvela ne krizu, nego polikrizu', poručio je Šimac.
Na novinarsko pitanje nije li riječ o 'šizofrenoj situaciji da se žalimo na manjak investicija, a ne pristajemo na zakon koji olakšava njihovu realizaciju, Šimac je objasnio kako je prijedlog Zakona podijeljen na tri dijela. Prvi dio, koji se odnosi na tzv. greenfield investicije, pozdravljaju. Sporni su dijelovi koji se tiču prodaje javnih dobara i koncesija.
Pozvao je Vladu da prednost da hrvatskim građanima, jer to, kazao je, rade sve države te istaknuo da oni kojima javna dobra pripadaju najbolje njima mogu upravljati.
Komisiji HBK potporu je dala i Matica hrvatska, a njezin je potpredsjednik Stjepan Sučić istaknuo kako 'dijele najdublju zabrinutost za sudbinu Hrvatske'. 'Nema te žurbe koja može opravdati ovakav zakon, nema te žurbe koja smije isključiti glas naroda', poručio je.
Na nama nije samo da budemo čuvari baštine, nego da je i razvijamo, jer baština nije samo kulturni identitet, već je riječ i o tehnološkom i industrijskom identitetu.
