RIMSKI KLUB UPOZORAVA

Čovječanstvo je već iscrpilo većinu resursa, prijeti kolaps!

21.05.2012 u 07:00

Bionic
Reading

Club of Rome, think tank koji se bavi predviđanjem budućnosti, u Rotterdamu je predstavio svoj izvještaj pod naslovom '2052: A Global Forecast For The Next Forty Years', u kojem prezentiraju dramatično lošu sliku planeta za četrdeset godina, kojeg bi mogle uništiti klimatske promjene i – podivljali kapitalizam

U znanstvenofantastičnim filmovima budućnost je rijetko lijepa, a većinom su za distopijski teror odgovorni strojevi – roboti ili računala – koji su u jednom

Rimski klub

Rimski klub je nazvan po gradu u kojem je 1968. godine osnovan kao think tank s ciljem da 'bude katalizator za djelovanje u vezi najvećih problema čovječanstva, kroz njihovo prepoznavanje i analizu, te komunikaciju s javnosti i elitama koje donose odluke'. Među osnivačima su bili talijanski industrijalist Aurelio Peccei i škotski znanstvenik Alexander King. Veliku pažnju javnosti je izazvala njihova studija 'Limiti stalnog rasta' iz 1972., a jednaku je prašinu podigao izvještaj iz 1993. koji se bavio 'Prvog globalnom revolucijom'. U njemu je ispravno predviđen sukob Amerike s islamistima, koje se 'u izostanku tradicionalnih neprijatelja, poput SSSR, identificiralo kao pijetnju'.

momentu postali svjesni sebe i, a što drugo, odlučili uništiti ljudski rod. No u stvarnosti je situacija značajno drugačija, te ljudi sami sebe najbolje uništavaju, jednako kao i okolinu, odnosno planet Zemlju na kojem svi živimo.

To poručuje i uznemirujući izvještaj '2052: A Global Forecast For The Next Forty Years' (Globalna prognoza za sljedećih 40 godina), koji je ovih dana predstavljen u Rotterdamu. Izvještaj je nastao unutar think tanka Club of Rome, a glavni autor je norveški enomomist i futurolog Jorgen Randers

'Čovječanstvo je iscrpilo većinu resursa Zemlje te ćemo i prije 2052. godine doživjeti potpuni kolaps na nekim mjestima', rekao je Randers na predstavljanju svojeg alarmantnog izvještaja, te dodao da ljudi 'svake godine izbacuju najmanje dvostruko više plinova, koji rezulturaju globalnim zatopljenjem, nego što šume i mora mogu apsorbirati'.

Opasni financijski kapitalizam

Može se očekivati i povećavanje razine mora za najmanje pola metra, nestanak arktičkog leda, što znači i promjenu klime, a predviđa se da će zagađenje okoliša svoj vrhunac dostići već 2030. godine. Zbog toga se očekuje rast temperature koji premašuje dva stupnja Celzija, što pak znači da će 'temperaturna promjena pokrenuti još jednu veliku klimatsku promjenu'.

Jedan od razloga za takve crne prognoze jest 'potreba za stalnim gospodarskim rastom', smatra ekonomist Randers, jer se ne obraća pažnja na klimu niti iscrpljivanje prirodnih blaga. Zanimljivo je i da se predviđa da će u zemljama u razvoju za četrdeset godina biti manje siromaštva, ali će ga zato biti više u industrijskim državama, kao i na Zapadu, 'kojeg će uništiti financijski kapitalizam'. Predviđa se da će danas najbogatija i najrazvijenija društva 2052. biti u padu, jer je 'iskoristila do kraja svoj razvojni potencijal'.

Ostvarenje najgorih strahova

Općem globalnom kaosu svakako će pridonijeti i više od osam milijardi stanovnika, koliko će tada Zemlja imati. Klimatske promjene i ekonomski problemi mogli bi dovesti i do pobuna, pa čak i revolucija, pa se u izvještaju od 2020. najavljuje i revolucionarni elan mladih generacija, kojima roditelji ostavljaju gori svijet nego što su ga oni naslijedili.

Za kraj svoje prezentacije ovog zabrinjavajućeg izvještaja Jorgen Randers zamolio je sljedeće: 'Pomozite da budemo u krivu.' Randers je u izvještaju okupio čak 35 međunarodnih stručnjaka iz svijeta biznisa, ekonomije, ekologije i znanosti, od Austrije do Argentine, koji su također naglasili da čovječanstvo ne očekuje svijetla budućnost.

One koji odmahuju rukom na ovakve prognoze treba podsjetiti da je Club of Rome 1972. objavio važan izvještaj pod naslovom 'Granice stalnog rasta', u kojem su ispravno predviđene mnoge stvari i problemi današnjeg svijeta. Tada se studiju kritiziralo zbog širenja straha, dok danas živimo u ostvarenju mnogih strahova te to jedva da itko više primjećuje.

'Uzmimo lovu' - ekonomski hitman