DUBAI NE POSUSTAJE

Trgovačka metropola svijeta gradi majku svih šoping-centara

13.07.2014 u 12:55

Bionic
Reading

Iako se Dubai Mall pročuo kao najveći i najposjećeniji trgovački i zabavni centar na svijetu, u trgovačkoj metropoli Srednjeg istoka ovih dana najavljuju gradnju još većeg carstva šopingoholičara

Na 743 četvorna metra trebaju niknuti trgovine po uzoru na londonski Oxford Street, dubajski Broadway, tematski park, sedam kilometara duga šetnica i 100 hotela sa 20.000 soba, sve povezano klimatski kontroliranom mrežom ulica. To je tek dio pripreme za Svjetsku izložbu koja se u Dubaiju održava 2020. godine.

'Ovim projektom želimo do kraja oblikovati Dubai u kulturno, turističko i gospodarsko središte, privlačno za dvije milijarde stanovnika regije koja nas okružuje i odlučni smo u ostvarenju te vizije', izjavio je premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladar Dubaija, njegovo veličanstvo šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum predstavljajući javnosti prve subote ovoga srpnja budući Mall of the World ili Trgovački centar svijeta, novu meku svjetskih šopingoholičara.


Iako trgovačka metropola Srednjeg istoka, kako nazivaju taj grad i emirat s jedva nešto više od dva milijuna žitelja, ima više od 70 trgovačkih centara, Mall od the World najavljuju kao najveći od najvećih u svijetu, premda ga namjeravaju graditi u neposrednoj blizini Dubai Malla koji se već jest pročuo kao najveći i najposjećeniji na planetu te u bliskom susjedstvu nešto manjeg Mall of the Emirates, poznatog po tome što unutar pustinjskog trgovačkog hrama možete skijati kao u švicarskim Alpama.

Proglašen 2012. gradom s najvišim neboderima na svijetu, Dubai se time natječe sam sa sobom. Na 743.000 četvorna metra, na prostoru trećinu većem od Dubai Malla, u blizini čuvenog Burj Khalifa, najvišeg tornja na svijetu, tako uskoro treba niknuti golemi trgovački grad u gradu s niskom trgovina po uzoru na londonski Oxford Street, dubajskim Broadwayom, tematskim parkom, golemom 'wellness-četvrti' za turiste koji traže zdravstvene usluge, šetnicom dugom sedam kilometara s vodopadima i tropskim vrtovima, apartmanima i 100 hotela sa 20.000 soba, sve povezano klimatski kontroliranom mrežom ulica, da bi se posjetitelji ispod golemih staklenih nadsvoda osjećali ugodno kada vani, na usijanoj tavi Arapske pustinje na obali Perzijskog zaljeva, prži i do 50 Celzijevih stupnjeva.

Megalomanski? Nedvojbeno, ali u Dubaiju razmišljaju samo u superlativima.

Tim gradom ne upravljaju ni zagrebački Bandići, ni njujorški Bloombergovi, nego dinastija Al Maktoum koja nad svime bdije još od 1833., pa nije čudo da šeik Mohammed bin Rashid strogo kontrolira i Dubai Holding koji će graditi najavljeni kompleks. Grad je ranije skromno živio od ribolova i trgovanja, ali pronalaskom nafte 1966. promijenila mu se sudbina. Znajući da naftne rezerve neće trajati vječno, Muhammedov otac Rashid bin Saeed Al Maktoum sjetio se da Dubai razvije u najveće svjetsko turističko središte i učini ga superbogatim i kada presuši crno zlato.

Bio je u pravu. Prema današnjim predviđanjima, nafta će presušiti u sljedećih 20 godina, a turisti danas zalutaju u Dubai čak i iz krizom poharane Hrvatske, bez obzira što je dvadeseti najskuplji grad na svijetu. Zvuči nevjerojatno da je samo Dubai Mall sa 65 milijuna posjetitelja 2012. bio posjećeniji od New Yorka. Danas je grad i emirat sedma najposjećenija turistička destinacija, ali ambicije su im biti na samom vrhu.


Kada je Bog (ili Alah), nakon što im je poklonio naftne izvore, pitao Dubajčane što bi radije da im podari u pohodu na globalne turiste - lijepu zemlju ili spretne ljude - ovi su se očito odlučili za ljude. Jer osim beduinske egzotike i puste pustinje u kojoj raste malo divlje trave i pokoje stablo datulja, taj djelić svijeta nije mogao ponuditi mnogo više, ali je zato preko noći iz pješčanih dina sa svojim oblakoderima i suludo smjelom arhitekturom izrastao u kozmopolitsku metropolu, poslovno i kulturno središte Srednjeg istoka i Perzijskog zaljeva.

U njega su se sjatili najrazvikaniji svjetski arhitekti i dizajneri, a iz Indije i Pakistana pristiglo stotine tisuća građevinskih radnika. U početku su građevine bile malo skromnije, ali devedesetih prošloga stoljeća nicala su svjetska čuda poput umjetnog poluotoka u obliku palme ili čuvenog hotela u obliku jedra Burj Al Araba, jedinog sa sedam zvjezdica (kraljevski apartman stoji 28.000 dolara na noć), čiji je ulazni hol viši od Eiffelova tornja. Odjednom je sve postalo moguće, čak i podvodni hotel, dakako, najveći na svijetu, čija je gradnja u izvedbi poljske kompanije Deep Ocean Technology najavljena prošle godine. Ili park s realno prikazanim robotima – dinosaurima s prapovijesnim izgledom Zemlje.

Zarada od nafte i plina danas čini tek četiri do sedam posto BDP-a, ali se zato bogatstvo, osim od turizma i kupnje, slijeva od nekretnina, zrakoplovne industrije, financijskih usluga i trgovine zlatom (580 tona samo 2011. godine), zbog čega ga zovu 'zlatnim gradom'. Kuvajćane ne smeta to što najviše investitora dolazi iz Indije, što 85 posto stanovnika nije rođeno u Dubaiju i što se uz arapski i engleski sporazumijevaju na još trinaest plus koji jezik više. I njih je uzdrmala financijska kriza 2007/2008. zbog čega su kasnili ili otkazivani neki od najegzotičnijih i najambicioznijih projekata. I oni su nagomilali nekih 80 milijardi vanjskog duga, ali ih to nije spriječilo da najavljuju projekte kao što je Mall of the World. Ako je vjerovati Die Weltu, novi komercijalni hram trebao bi godišnje primiti do 180 milijuna turista, tri puta više od Dubai Malla što je začudno čak i najvećim optimistima.

A Trgovački centar svijeta treba biti priprema za World Expo 2020., čime je Dubai prvi grad na Srednjem istoku domaćin tako važnom globalnom događaju. Oni računaju da će ih organizacija Svjetske izložbe stajati 8,4 milijarde dolara, ali predviđaju 23 milijarde zarade i 270.000 novih radnih mjesta u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Što li tek donose Ljetne olimpijske igre 2024. ako ih dobiju Ujedinjeni Arapski Emirati?

Prema jednoj teoriji grad je dobio ime po arapskoj riječi koja znači 'novac', jer se vjerovalo da su zbog duge trgovačke tradicije Dubajčani bogati ljudi, a arapski izraz 'daba dubai' znači 'došli su s mnogo para'. U svakom slučaju, 'daba dubai' vrijedi za investitore i turiste koji hrle u ovaj pustinjski grad ostavljajući u njemu bogatstva.