INVESTICIJSKI VODIČ

Koja hrvatska županija je najkonkurentnija?

07.07.2014 u 15:06

Bionic
Reading

Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavilo je treće po redu istraživanje 'Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013.'. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013. (RIK 2013.) nastavak je mjerenja konkurentnosti hrvatskih županija započetog 2007. godine, čime daje bogatu i kvalitetnu podlogu za kontinuirano praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske u smislu kvalitete faktora o kojima ovisi atraktivnost nekog područja za poslovanje i življenje. Riječ je o istraživanju koje daje jasnu sliku o jakostima i slabostima 21 hrvatske županije te donosi preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini. Regionalni indeks konkurentnosti može biti dobar 'investicijski' vodič, ali i poticaj brojnim, osobito obrazovnim, institucijama za angažiranje u poboljšavanju pojedinih faktora o kojima ovisi produktivnost gospodarstva i/ili javnog sektora neke sredine, stoji u propćenju HUP-a

U profilu konkurentnosti pojedinih županija dogodile su se promjene, ali najmanje konkurentne županije to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija zauzimaju prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti. U odnosu na prethodna istraživanja regionalne konkurentnosti, Zagrebačka županija je sa 5. mjesta 'skliznula' na 7. mjesto, a na njezino se mjesto 'popela' Primorsko-goranska županija. Varaždinska županija i Grad Zagreb samo su zamijenili mjesta u odnosu na 2010. godinu. Na začelju su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, tj. županije s najvećim posljedicama rata.

'Nalazi ovog istraživanja potvrđuju da nema dovoljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja konkurentnosti županija. Sve županije imaju pravo na ujednačen razvoj; jačanje konkurentnosti županija pretvorit će se u rast nacionalne konkurentnosti. To je jedino moguće ostvariti suradnjom svih kroz korištenje lokacijskih prednosti i resursa, poticanjem potencijalnih izvora i uklanjanjem prepreka rastu. U tome ključnu ulogu ima suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava sa poslovnim sektorom, jer bez stvaranja ljudi s kompetencijama proaktivnosti i inovativnosti koje doprinose prepoznavanju prilika i njihovog pretvaranja u konkurentni pothvat na globalnom tržištu i dalje ćemo se suočavati s najopasnijim problemom svake zemlje, a to je visoka i dugotrajna nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih', istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Usporedba RIK-a 2013. s rezultatima istraživanja provedenog 2007. godine govori kako jačanje konkurentnosti županija zahtijeva dugoročnu strategiju regionalnog razvoja, konzistentne politike i programe, pravodobnost i suradnju pri implementaciji te kontinuirano praćenje rezultata. Dugoročnost tih procesa zatvaranja konkurentskog i razvojnog jaza zahtijeva od svih koji u tim procesima sudjeluju razumijevanje važnosti konzistentnosti, pravodobnosti, istodobnosti primjene različitih politika, programa i instrumenata te nužnosti suradnje.

Temeljem provedene analize konkurentnosti na razini županija u 2013. godini i analize prioriteta i preporuka iz 2007. i 2010. godine, većina prioriteta i preporuka još uvijek nije realizirana te ih je potrebno samo aktualizirati i početi provoditi:

1.Razviti monitoring alate koji se trebaju temeljiti na trogodišnjem istraživanju regionalnog indeksa konkurentnosti a radi jačanja lokalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem.
2.Osnažiti liderski kapacitet za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Quadruple Helix koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave, akademske zajednice i civilnog društva u rješavanju regionalnih razvojnih problema i jačanju regionalne konkurentnosti.
3.Osnažiti operativne kapacitete za korištenje financijskih instrumenta EU-a koji potiču regionalni razvoj.
4.Analizirati učinkovitost teritorijalne podjele Hrvatske te težiti optimiranju ustrojstva Hrvatske tako da se ostvari upravljački i financijski kapacitet za suradnju na svim razinama organiziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja.
5.Intenzivirati metodu otvorene koordinacije na razini ministarstava radi jačanja konzistentnosti vladinih politika u otklanjanju razvojnog jaza između i županija (NUTS 3).
6.Razviti regije znanja. Regije (interesno povezivanje županija) trebaju u žarište aktivnosti staviti znanje i njime pomno upravljati.
7.Koristiti financijske i nefinancijske instrumente za restrukturiranje gospodarske strukture u regijama i županijama.
8.Jačati poduzetnički kapacitet regija i županija.
9.Jačati investiranje u regije i županije.
10.Jačati regionalne infrastrukturne kapacitete.
11.Podići kvalitetu života u županijama.

Na skupu je održana i panel diskusija 'Kako podići konkurentnosti županija u Hrvatskoj?' na kojoj se raspravljalo o konkretnim mjerama za povećanjem konkurentnosti kao i mogućnostima u korištenju sredstava iz EU fondova za regionalni razvoj.

Istraživanje je provedeno prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD) Provedeno mjerenje i rangiranje regionalne konkurentnosti temelji se na analizi kvantitativnih i kvalitativnih podataka o poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju. Statistički podindeks sastoji se od 8 stupova, a anketni od 9 stupova konkurentnosti.

Statistički podindeks

1. Demografija, zdravlje i kultura
2. Obrazovanje
3. Osnovna infrastruktura i javni sektor
4. Poslovna infrastruktura
5. Investicije i poduzetnička dinamika
6. Razvijenost poduzetništva
7. Ekonomski rezultati – razina
8. Ekonomski rezultati – dinamika

Perceptivni podindeks

1. Lokacijske prednosti
2. Lokalna uprava
3. Infrastruktura
4. Vladavina prava
5. Obrazovanje
6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija
7. Tehnologija i inovativnost
8. Klasteri
9. Marketing i menadžment