'Kroz godine su se mijenjale teme koje smo slali vladama, socijalnim partnerima i javnosti. Zabrinjavajuće je da se crni scenarij kojeg smo se bojali prije 10 godina ostvario. Od 2008. godine do danas realni BDP u Hrvatskoj je pao 12 posto. Po tom pokazatelju od Hrvatske je lošija jedino Grčka s padom BDP-a od 26 posto. Dok je većina drugih zemalja zabilježila manji pad, neke su se vratile na razinu BDP-a kakvu su imale prije krize, poput Litve, a Estonija je BDP čak uspjela i povećati za oko tri posto u odnosu na 2008. godinu', kazao je u svom uvodnom govoru Ivica Mudrinić

'Nema misterija oko toga zašto su Estonija i druge zemlje uspjele izaći iz krize, a mi nismo. Razlika se može sažeti u samo jednu riječ: promjena. Estonija je na vrijeme shvatila da se mora mijenjati i prilagođavati novim uvjetima. A mi tvrdoglavo odbijamo promjene, uživamo u svim blagodatima najveće i najduže ekonomske krize', kazao je predsjednik HUP-a.

Mudrinić je rekao kako su određene reforme započete, ali stidljivo i s nedovoljnim učinkom. Dodao je kako o njima i dalje samo pričamo.

'U praksi još nismo vidjeli ni 'r' od reforme', naglasio je Mudrinić i upozorio da ne treba očekivati da će gospodarski rast u Europskoj uniji biti dovoljan da i Hrvatsku povuče iz krize.

Naša gospodarska situacija je dramatična i bez reformi iz nje nema izlaza. Jasno je da Vlada mora snositi političku odgovornost. Ona je ta koja mora pokrenuti i realizirati promjene. Međutim, godine i godine nečinjenja, odgađanja ili odustajanja od nužnih promjena dovele su nas u situaciju čija težina nadilazi kapacitete bilo koje vlade, ako nema šire suglasnosti i podrške za promjene', kazao je Mudrinić. 'Svi oni koji se opiru promjenama i na bilo koji način blokiraju provedbu reformi suodgovorni su za tešku sadašnjost i ugroženu budućnost ove zemlje', dodao je.

Premijer Zoran Milanović je kazao kako je ovo druženje prilika za predstavljanje ekonomske politike Vlade.

'Gospodarski rast ostaje najvažniji zadatak do kraja mandata ove vlade. Sav najavljeni posao namjeravamo i završiti', poručio je Milanović i dodao kako 'neće biti novih poreznih opterećenja za gospodarstvo'.

'Reforme su teške, a rezultat se ne vidi odmah. Zaobilazni put ne postoji. Za desetak godina Hrvatska može biti srednje razvijena članica Unije. A srednje razvijena članica Unije znači svjetski vrh. No treba nam više reda u svim sferama društva i države', rekao je premijer.

Predsjednik Ivo Josipović je kazao kako Vladu treba podržati u reformama i pozitivnim promjenama te je istaknuo područja u kojima su one nužne.

'Hrvatska mora biti jedinstvena i više decentralizirana država, da se rastereti Vlada. Matematika mirovinskog i zdravstvenog sustava je neodrživa i treba ju promijeniti. Postoji ogroman jaz između obrazovnog sustava i tržišta rada, stoga treba osigurati tu povezanost', poručio je predsjednik Hrvatske.

Najlošiji rezultati su ostvareni u područjima produktivnosti i konkurentnosti, poduzetničke klime, pravosuđa, fiskalne konsolidacije, tržišta rada i poticanja investicija. Upravo je investicijski skor onaj koji najviše zabrinjava jer smo u tom području u odnosu na mjerenje od prije pola godine ostvarili dodatni pad i iz žutog ušli u crveno područje. Udjel investicija u BDP-u pao je na ispod 20 posto i dosegao najnižu razinu u zadnjih desetak godina', rekao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić predstavljajući rezultate HUP skora.

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca održalo se tradicionalno godišnje okupljanje gospodarstvenika Dan poduzetnika pod nazivom 'Vrijeme promjena'. Predstavnici HUP-a predstavili su i rezultate istraživanja o percepciji poduzetnika u javnosti, kao i nove rezultate HUP skora - alata kojim se na polugodišnjoj osnovi prati napredak u reformama na 13 strateških područja bitnih za revitalizaciju hrvatskog gospodarstva.