ENERGY INVESTMENT FORUM

Više od 30 kompanija želi naftu i plin iz Jadrana

26.02.2014 u 13:43

Bionic
Reading

'Trenutno je ključan projekt Ministarstva istraživanje i eksploatacija ugljikovodika', naglasio je ministar Ivan Vrdoljak na otvaranju dvodnevnog Energy Investment Foruma u Zagrebu

Nedavno je usvojen zakon o ugljikovodicima, a uskoro kreću i istraživanje i eksploatacija ugljikovodika. Osnovana je i Agencija za ugljikovodike u sklopu koje je uspostavljen i takozvani data room u kojem će svi zainteresirani investitori uskoro moći pregledavati geološke podatke koji su u vlasništvu Republike Hrvatske te agencija koje su provodile istraživanja.

Na panel raspravi pod nazivom 'Počinje regionalni lov na zakopano blago' Barbara Dorić iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija otkrila je da je interes za istraživanje ugljikovodika u Jadranu dosad pokazalo više od 30 velikih svjetskih kompanija.

Prva platforme možemo očekivati za pet do šest godina ako početkom 2015. godine potpišemo prve ugovore s kompanijama', najavila je Dorić.

O imenima zainteresiranih kompanija nije mogla govoriti, a Ina je zasad jedina potvrdila interes. 'Ina sigurno vidi interes samostalno ili kao partner s nekom drugom velikom kompanijom s obzirom na dugogodišnje iskustvo', rekla je Lilit Cota, direktorica Sektora istraživanja u Ini.

Ona je kritizirala izjave predstavnika Spectruma iz kojih proizlazi da u Jadranu postoje zalihe ugljikovodika te naglasila da se na temelju seizmičkih istraživanja nikako ne mogu davati procjene o postojanju zaliha nafte i plina. 'Zasad možemo govoriti samo o rezervama plina u sjevernom Jadranu na kojem imamo 15 plinskih polja', naglasila je Cota dodajući da je Ina 80-ih godina provela 'kampanju' na srednjem Jadranu koja na 25 do 28 bušotina nije dala rezultata

Vladan Dubljević, pomoćnik ministra Crne Gore, također smatra da se na temelju seizmičkih istraživanja ne mogu praviti procjene. Pritom naglašava da za naftne kompanije nisu ključne interpretacije seizmičkih istraživanja. 'Njima su bitna sigurnost odnosno niski politički i ekonomski rizik. Tek na kraju procjenjuju geološki rizik', ustvrdio je Dubljević. Dodao je da su važni i klimatski uvjeti jer o njima ovisi cijena investicije.

Cota je opovrgnula i najave da će istraživanja u Jadranu donijeti posao domaćoj industriji. 'Domaću industriju moguće je angažirati u vrlo maloj mjeri u istražnoj fazi jer nemamo tvrtke koje proizvode opremu i proizvode za tu namjenu.' Spomenula je i nedostatak platformi za bušenje, ali je naglasila da domaća brodogradilišta na tom planu ne mogu učiniti ništa u roku od pet godina, koliko će trajati istraživanja u Jadranu.