Gospodarstvo eurozone u četvrtom je tromjesečju lani poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a ono 28-člane Europske unije za 0,4 posto, pokazale su u petak prve procjene europskog ureda za statistiku Eurostata, koji nije raspolagao podacima za Hrvatsku
Time je rast aktivnosti blago ubrzao na tromjesečnoj razini budući da je u trećem tromjesečju u usporedbi s prethodna tri mjeseca gospodarstvo eurozone poraslo 0,1 posto a EU-a u cjelini za 0,3 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.
Na godišnjoj razini, desezonirani bruto domaći proizvod (BDP) u zadnjem je tromjesečju lani u eurozoni porastao za 0,5 posto, što je zaokret obzirom na njegov pad od 0,3 posto u trećem tromjesečju.
U EU rast gospodarskih aktivnosti znatno je ubrzao na godišnjoj razini, dosegnuvši jedan posto u zadnjem tromjesečju, nakon mršavih 0,2 posto u prethodna tri mjeseca.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, na godišnjoj je razini zabilježila rast od 1,4 posto, čime je dodatno dobila na zamahu u usporedbi s 0,6-postotnim rastom u trećem tromjesečju. Na tromjesečnoj razini rast njemačkog BDP-a iznosio je 0,4 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u trećem tromjesečju.
Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, na godišnjoj je razini porasla 0,8 posto, čime je njezin rast ubrzao u odnosu na 0,3 posto u trećem kvaratalu. Na tromjesečnoj razini aktivnosti su u zadnja tri mjeseca porasle za 0,3 posto, nakon stagnacije u trećem tromjesečju.
Italija, treće po veličini gospodarstvo eurozone, u zadnjem je tromjesečju zabilježila rast od 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je gospodarstvo stagniralo. U usporedbi sa četvrtim tromjesečjem 2012. gospodarstvo je pak smanjeno za 0,8 posto, nakon 1,9-postotnog pada u prethodnom tromjesečju.
Po rastu BDP-a na godišnjoj razini prednjačila je Rumunjska, ostvarivši rast od čak 5,1 posto u usporedbi sa četvrtim tromjesečjem 2012. godine. Slijede ju Latvija i Litva, s godišnjim stopama rasta od 3,6 odnosno 3,3 posto. Izrazitiji rast ostvaren je i u Mađarskoj i Velikoj Britaniji, po stopi od 2,8 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.
Najveći pad zabilježio je Cipar, za 5,3 posto.
Rumunjska je pak prednjačila rastom i na tromjesečnoj razini, po stopi od 1,7 posto. U stopu ju slijede Češka i Litva, s rastom od 1,6 odnosno 1,2 posto.
Cipar se i na tromjesečnoj razini izdvajao negativnom stopu rasta, od jedan posto. Slijedi Finska s padom aktivnosti od 0,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.
