JEFTINO NIJE SIGURNO?

Šest istina i zabluda o fatalnim zrakoplovnim nesrećama

25.03.2015 u 15:54

  • +3

Mjesto pada zrakoplova Germanwingsa

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Jean-Paul Pelissier/Albert Gea/Jan Seba

Bionic
Reading

Nakon svake fatalne avionske nesreće aktualizira se niz stereotipa. Jesu li niskobudžetni avioprijevoznici manje sigurni? Je li letenje postalo opasno? Je li Airbus koji se srušio u Francuskoj bio prestar? Ovo su samo neka od pitanja na koja postoje jasni odgovori. Stereotipe je srušio britanski Independent, a za tportal ih je prokomentirao Dinko Vodanović, stručnjak za avionske nesreće

Jesu li niskobudžetne aviokompanije manje sigurne?

Ne. Europski avioprijevoznici kako klasični poput Lufthanse, Air Francea ili British Airwaysa, tako i niskobudžetni poput easyJeta ili Ryanaira nikada ne štede nauštrb sigurnosti, piše Independent. Strogih sigurnosnih standarda moraju se pridržavati svi avioprijevoznici. Germanwings ima iste sigurnosne standarde poput Lufthanse u čijem je vlasništvu, a upravo je Lufthansa na glasu kao jedan od najsigurnijih avioprijevoznika. 'Definitivno su jednako sigurne, matica Lufthansa si ne bi dozvolila nikakva sigurnosna odstupanja jer bi to vuklo i nju. Nije Lufthansa bilo tko', komentira ove stereotipe Dinko Vodanović, hrvatski stručnjak za zrakoplovne nesreće.

Zrakoplov koji se srušio bio je među najstarijima Airbusovima A320. Je li to bilo presudno?

Nije. 24-godišnji avion ne može se percipirati isto kao i 24-godišnji automobil. Svaki putnički zrakoplov prolazi kroz redovne rigorozne provjere. Svaki dio, od samog materijala od kojeg je avion sazdan sve do upravljačkih kontrola mora biti u odličnom stanju. Dobro održavan stariji zrakoplov jednako je dobar i siguran poput novih. Vodanović se također slaže da starost zrakoplova nije bitna. Svaki dio zrakoplova, objašnjava, ima svoj radni vijek, neki dijelovi traju do pet tisuća sati leta, neki 15 tisuća. Svaki zrakoplov mora proći tzv. D-check koji se obavlja u prosjeku svakih šest godina i tijekom kojeg se zrakoplov kompletno rastavi.


Ovo je drugi Airbus A320 koji se srušio u posljednja tri mjeseca. Je li ovaj tip zrakoplova uklet?

Nikako. Otkako se ovaj tip zrakoplova 1988. pojavio u flotama avioprijevoznika, zabilježio je 80 milijuna letova u kojima je prevezena milijarda putnika. Ovaj tip zrakoplova pretrpio je 11 fatalnih nesreća ili u prosjeku jednu u dvije i pol godine. Šest nesreća dogodilo se u proteklih devet godina što je u statističkom prosjeku. 'Nesreću u Aziji uzrokovao je ljudski faktor. Ovoj nesreći su sve opcije još otvorene: od kvara, greške pilota do nezakonitog čina. Onaj u Aziji je nesreća vezana za ljudski faktor, ovdje su sve opcije otvorene, od kvara, greške pilota do nezakonitog čina. Jedna crna kutija je nađena, no tek će druga odgovoriti na pitanja o uzroku pada', tvrdi Vodanović.

Imaju li posljednje dvije velike nesreće Airbusa A320 isti uzrok?

Malo vjerojatno. Okolnosti gubitka zrakoplova AirAsije na letu za Singapur u prosincu prošle godine još nisu do kraja razjašnjene. No dostupni podaci govore o nepripremljenosti pilota na loše vremenske uvjete. Ovotjedna nesreća se pak dogodila u povoljnim vremenskim uvjetima.

Je li Airbus opasniji od Boeinga?

Nije. Jedan od vodećih stručnjaka za zrakoplovnu sigurnost dr. Todd Curtis kaže da ova dva proizvođača zrakoplova imaju sličnu statistiku kada su nesreće u pitanju ako se uspoređuje dva slična modela - Airbus A320 i Boeing 737. Vodanović ističe da je Airbus A320 jedan od najprodavanijih tipova zrakoplova. Trup za njega proizvodi se u njemačkom Hamburgu i ponos je njemačke države, naglašava.

Postaje li letenje sve opasnije?

Ne. U 21. stoljeću zabilježena je iznimna razina sigurnosti u zrakoplovstvu. Ove godine zrakoplovima će letjeti 3,5 milijardi putnika, a prosječan broj smrtno stradalih u jednoj godini je 1000. Usporedbe radi, sudeći prema ranijim brojkama u cestovnom će prometu u 2015. poginuti 1,2 milijuna ljudi. Broj od 150 poginulih koliko ih je stradalo u padu zrakoplova u francuskim Alpama jednak je trotjednom broju poginulih na njemačkim cestama. Vodanović ove brojke stavlja u hrvatski kontekst pa ističe da u nesrećama malih zrakoplova u Hrvatskoj godišnje poginu dvije do tri osobe dok ih na cestama u prosjeku gine više od 400 godišnje.