TUMAČENJE STRUČNJAKA

Je li nevrijeme u SAD-u znak globalnog zahlađenja?

21.11.2014 u 19:37

Bionic
Reading

Dijelovi SAD-a posljednjih su dana doslovce nestali pod snijegom, a prema meteorolozima nepogodi se još uvijek ne vidi kraja. Snježna oluja do sada je uzela osam života. Većina žrtava umrla je od srčanog udara pa američki liječnici ljudima savjetuju da ostanu u kućama te da se na hladnoći ne izlažu naporu čišćenja snijega

Prema najnovijim informacijama, nov obilan snijeg kreće se prema zapadnim dijelovima savezne države New York, a do sada su već napadale prosječne godišnje količine. Oko 4.000 kuća ostalo je bez struje. Situacija je osobito teška u Buffalu u kojem se krovovi kuća urušavaju pod težinom snijega koji je dosegao visinu od oko 180 cm. U narednim danima moglo bi ga pasti još pola metra do metar.

Temperature u svih pedeset američkih saveznih država u utorak su bile na točki smrzavanja ili ispod nje, čak i na Havajima.

Mnogima će se ova situacija u SAD-u učiniti kao repriza prošlogodišnje. Slično vrijedi i za glasove klimatskih skeptika. Iako je posljednjih 12 mjeseci zaredom najtoplije otkad postoje mjerenja, neki ponovno koriste hladnoću i snijeg kako bi doveli u sumnju globalno zagrijavanje i najavili globalno zahlađenje.

No stručnjaci ističu da postoji vrlo logičan mehanizam koji tumači kako globalno zatopljenje može uzrokovati smrzavanje i velike količine snijega.

Kako zatopljenje uzrokuje hladnoće?

Dr. sc. Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu kaže da se globalnim zatopljenjem u atmosferi nakuplja sve više energije, što pak znači da će svi ekstremi postati snažniji i učestaliji, kako toplinski valovi i suše tako i snježne oluje i poplave.

'Priča o preranoj, žestokoj zimi u SAD-u slaže se, nažalost, s općim konceptom prema kojem će ekstremi s klimatskim promjenama biti sve žešći i sve češći', rekao je za tportal Grisogono.

'Rastom temperatura raste količina isparavanja i vodene pare u zraku, a s njom je sve više tzv. latentne topline u atmosferi. Vodena para sadrži veliku energiju jer se tijekom isparavanja temperatura vode ne mijenja, već se toplinska energija ulaže u promjenu agregatnog stanja iz tekućeg u plinovito - na razdvajanje vode u slobodne molekule. To znači da para sadrži više energije od vode iste temperature. Ona se naziva latentna toplina', objasnio je Grisogono.

Drugi problem je taj, kaže naš atmosferski fizičar, što se globalnim zagrijavanjem smanjuje brzina mlazne struje vjetra koja nad našim geografskim širinama, oko 45 stupnjeva, na visini od oko 10 km u troposferi puše sa zapada prema istoku brzinama od oko 160 km na sat.

'Mlazna struja predstavlja svojevrstan zid koji ne dozvoljava da hladan arktički zrak prodire prema jugu. Kada ona uspori, počinje više krivudati, odnosno meandrirati baš kao rijeka koja sporo teče kroz ravnicu. Zbog toga prodori hladnog zraka postaju češći i dublji', rekao je Grisogono. (pogledajte infografiku dolje)

Slično se može dogoditi i u našim krajevima. Primjer je snijeg koji je padao u Izraelu tijekom zime 2012/2013.

Odakle toliko snijega?

Američki stručnjaci objašnjavaju da su i velike količine snijega u Buffalu posljedica klimatskih promjena.

Kako to funkcionira?

Globalnim zagrijavanjem raste temperatura Velikih jezera. S njome raste i isparavanje, ali i mogućnost za stvaranje drastičnih razlika u temperaturi između vode u jezerima i zraka u visinama iznad njih. Ova razlika postaje osobito velika tijekom jakih prodora ledenog polarnog zraka. U takvoj situaciji topao i vlažan zrak neposredno nad jezerima vrlo se brzo uzdiže uvis gdje se vodena para hladi i pretvara u snijeg.

Primjerice u utorak, kada je u Buffalu, koji se nalazi na istočnoj obali jezera Erie, napadalo više od metar snijega, razlika u temperaturi između jezerske vode i zraka bila je veća od 10 stupnjeva.

Infografika koja prikazuje utjecaj globalnog zatopljenja na hladnoće