Tema: književna kritika

Književnost
KNJIŽEVNA KRITIKA

Temeljna knjiga o balkanizmu napokon u hrvatskom prijevodu

Imaginarni Balkan bugarske povjesničarke nastanjene u Americi Marije Todorove, smatra se temeljnom knjigom o balkanizmu u kojoj su trasirana sva problemska mjesta reprezentiranja i zamišljanja Balkana tijekom povijesti. Iako su prije njezina objavljivanja 1997. postojali tekstovi na tu temu, poput onog o 'reproduciranju orijentalizama' Milice Bakić Hayden i Roberta Haydena ili o predodžbama o istočnoj Europi Larryja Wolffa, ova se knjiga uobičajeno navodi kao pionirski rad o balkanizmu. Također, iako su nakon nje objavljena mnoga zapažena djela slične tematike, kao zbornik 'Balkan kao metafora' u izdanju Beogradskog kruga, i iako se iskristalizirao niz zanimljivih autora/ica s novim uvidima i tumačenjima, Todorova je ostala do danas glavni autoritet za balkanizam. Njena knjiga napokon je izdana u Hrvatskoj kod Naklade Ljevak

Književnost
IZBOR KNJIŽEVNIH ZNALACA

Ovo su najbolje knjige objavljene u Hrvatskoj 2015. godine

Za kraj godine smo pitali hrvatske književne znalce Katarinu Luketić, Borisa Postnikova, Zorana Malkoča, Ivicu Prtenjaču i Irenu Lukšić da izdvoje najbolje knjige koje su 2015. objavljene u Hrvatskoj. Poznati kritičari i kritičarke, urednici i pisci složili su se složili kako su se pojavila iznimna izdanja domaćih i stranih autora, pa se u najbolje knjige u Hrvatskoj 2015. tako mogu, između ostalih, uvrstiti romani Roberta Perišića i Luke Bekavca, prijevodi ranih djela Roberta Bolaña i pjesnički opus Leonarda Cohena

Književnost
KRITIKA: 'NULTI BROJ'

Sprega kriminala, medija i politike u novom romanu Umberta Eca

Novi roman Umberta Eca 'Nulti broj' poželjna je kritika medija i solidan roman. Kritika berluskonizama i posvemašnjeg etičkoga rasapa talijanskih mainstream medija u 'Nultom broju' nije dana kroz izravan, manifestni iskaz. Iako su aluzije na velikog meštra medijskih hulja itekako jasne, Eco – kako se od pisca njegova kalibra i očekuje – nije nabrušen aktivist koji opterećuje fikciju prozivkama i moraliziranjem. On je svoju kritiku transponirao u priču, dao joj drukčiji, književni tonalitet, pa se tako narav medijske stvarnosti polagano otkriva tijekom sižea i u sučeljavanju različitih likova, njihovih stajališta i djelovanja

Književnost
KNJIŽEVNI KLASIK

Dva nova Bolaña na hrvatskom za prave književne sladokusce

Ako je Julio Cortazar sa Školicama pokrenuo veliku fikcionalnu igru latinskoameričke književnosti u 1960-tim, ako su joj Vargas Llosa i Gabriel Garcia Marquez sa svojim maestralno ispripovijedanim romanima dali pečat u 1980-tim i 1990-tim, onda je Roberto Bolaño taj koji dominira energičnom i bogatom latinskoameričkom književnošću na početku 21. stoljeća.

Čitajte još