U svijetu kvantne fizike znanost ima posla s pojavama koje su toliko male da je to ponekad teško i zamisliti. Stoga je uvijek uzbudljivo kad je moguće promatrati interakcije na kvantnoj razini.

Upravo je to pošlo za rukom fizičarima, koji su promatrali milijarde i milijarde upletenih elektrona kako prolaze kroz vrlo tanak sloj metala.

Pokus proveden pri Bečkom tehnološkom sveučilištu opisan je u članku objavljenom u časopisu Nature.

Spomenuti sloj metala kombinacija je iterbija, rodija i silicija, poznata pod nazivom neobični metal zbog toga što se na vrlo niskim temperaturama ne ponaša onako kako bi se očekivalo od, primjerice, bakra ili zlata već pokazuje nesvakidašnju vezu između električnog otpora i temperature.

Znanstvenici pretpostavljaju kako je to posljedica kvantnih fluktuacija na temperaturi apsolutne nule (-273,15 Celzijusova stupnja ili nula Kelvina).

Te fluktuacije predstavljaju kvantnu kritičnu točku, koja se nalazi između kvantnih stanja ekvivalentnih prijelazu između tekućeg, čvrstog i plinovitog stanja u klasičnoj fizici. A taj slap elektrona, kažu fizičari, najbolji je dokaz o postojanju poveznice između kvantne kritične točke i upletenosti.

Eksperiment je bio iznimno zahtjevan na više razina - tražio je visoko kompleksnu sintezu materijala kako bi nastao neobični metal, elektroni su promatrani korištenjem tetrahercne spektroskopije...

Proučavanje kvantnih stanja još je u ranim fazama razvoja, ali bi moglo dovesti do vrlo uvrnutih otkrića, poput primjerice supravodljivosti na visokim temperaturama. Što ih bolje razumijemo to ćemo lakše njima upravljati, piše Science Alert.