'Podmorje sjevernog Jadrana, osobito oko Krka i Cresa puno je sluzi', rekao je biolog i ekolog mora Petar Kružić s PMF-a u Zagrebu.

'Ta sluz se nataložila na dubini od 30 do 50 metara. Sve je pokriveno njome; to je katastrofa. To je baš živi užas! Pokušat ćemo ponovno doći u listopadu da vidimo hoće li to ostaviti neke posljedice. Vrlo vjerojatno hoće jer se gorgonije i koralji ne mogu hraniti kada su prekriveni sa sluzi', rekao je.

Turizam, zagađenje, temperature

Sluz je, kaže, nastala raspadanjem uginulih jednostaničnih planktonskih algi koje uobičajeno žive nepričvršćene u stupcu mora u Jadranu. Međutim, ovako velike koncentracije su rijetkost.

'Cvjetanje mora je normalna pojava kod nas, pogotovo na sjevernom Jadranu. Tu ima više hranjivih soli iz rijeke Po i većih gradova. Međutim, posljednjih godina smo primijetili cvjetanje duž cijele obale zbog turizma. More cvjeta u dva doba godine – krajem proljeća, odnosno početkom ljeta i zatim početkom jeseni. Fitoplankton tada buja, a kada ugiba stvara se sluz od mukopolisaharida koji stvaraju cijele oblake i lagano tonu prema dnu. Ono što smo vidjeli na sjevernom Jadranu izgleda katastrofično. Cijelo morsko dno je prekriveno - i gorgonije i koralji i spužve, sve što pasivno filtrira hranu. Treba doći za koji mjesec i vidjeti kakve su posljedice. Do sada smo to uvijek primjećivali krajem proljeća i početkom ljeta, međutim, ne u takvom obimu. Cvjetanje obično prestaje u svibnju, a sada je već srpanj.'

Ovo kašnjenje je, kaže, vrlo vjerojatno posljedica činjenice da se more počelo grijati krajem svibnja, da bi se potom u lipnju ohladilo. Temperatura mora pala je za pet do šest stupnjeva; sa 28 se vratila na 20 do 21 i potom se ponovno počela dizati. Na sjeveru Jadrana važnu ulogu može odigrati i početak turističke sezone. Tu se nalaze veći gradovi i turistička središta. Oko Krka, Cresa i na Kvarneru vjerojatno čak veću ulogu imaju naši gradovi nego rijeka Po i gradovi na sjeveru koji djeluju na drugi dio Istre.

Jadran ugrožava brzo zagrijavanje mora

Kružić kaže da se trenutno nalazi na Mljetu s ekipom koja istražuje utjecaj klimatskih promjena na koralje.

'Primijetili smo da se na većim dubinama od 35 do 40 metara zbog dugih toplih dana i jakog Sunca voda zagrijava te da se granica između tople i hladne zone mora spušta čak do 40 metara. Inače je na dubinama od 40 metara ljeti normalna temperatura 16 stupnjeva. Nepokretne životinje navikle su na nju. Međutim, zadnjih nekoliko godina ona se na tim dubinama zna dići i na 24 stupnja. Ako to duže potraje, mjesec ili dva, dolazi do nekroze tkiva posebno kod gorgonija i kamenih koralja pa oni ugibaju. Masovna ugibanja zabilježena su u zapadnom Mediteranu uz obale Španjolske, Italije i Francuske. Mi smo to slabije proučavali, no u posljednje vrijeme vidimo da i kod nas dolazi taj trend', objasnio je dr. Kružić.