Galileo je službeno izveden pred vatikanski sud u travnju iste godine. Budući da je znao kakva je sudbina snašla Giordana Bruna na Campu dei Fiori, s inkvizitorima se nagodio da prizna krivnju u zamjenu za blažu kaznu. Papa Urban VIII. odredio mu je kućni pritvor u vili Arcetri kraj Firence. Ondje je nastavio s radom i završio svoje veliko djelo 'Rasprave i matematički dokazi o dvjema novim znanostima' (Discorsi e dimonstrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica) u kojem je objasnio zakone fizike i mehanike. U zatočeništvu je umro 8. siječnja 1642. godine.

Prije nego što je izveden pred Inkviziciju 1632. godine objavljena je njegova glasovita knjiga 'Razgovor o dva sustava svijeta, Ptolomejevom i Kopernikovom' (Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo, tolemaico e copernicano), poznata kao 'Dialogo'. Ona je ugledala svjetlo dana tek nakon višemjesečnih usklađivanja s crkvenim cenzorima u Rimu i Firenci. Napisana je u vidu razgovora Venecijanaca Sagreda i Simplicia s Firentincem Salviatijem. Salviati i Sagredo u njoj zastupaju Galilejeve stavove, a Simplicio je predstavnik peripatetičara. Inkvizicija je tražila da se u predgovoru knjige napomene kako je Kopernikovo učenje tek pretpostavka. No unatoč ovim prilagodbama Inkvizicija ga nije ostavila na miru.

Galileo se rodio 15. veljače 1564. kao sin glazbenika u Pisi. Na sveučilištu je planirao studirati medicinu, međutim njegovu pozornost privukli su filozofija i matematika. 1589. postao je profesor. U narednih nekoliko godina provodio je eksperimente kojima je pokazao da brzina kojom tijela padaju nije proporcionalna njihovoj težini kako je vjerovao Aristotel. Prema nekim onovremenim zapisima pokuse je izvodio na kosom tornju u Pisi.

Godine 1610. prešao je na Sveučilište u Padovi gdje se bavio problemima mehanike. Tu je počelo njegovo zanimanje za Kopernikovo djelo. Iste godine saznao je za otkriće nizozemskih optičara i izradio svoj teleskop s uvećanjem od 30 puta i tako postao prvi čovjek koji pogledao nebo kroz teleskop. Bio je i prvi čovjek koji je otkrio planine na Mjesecu, dnevnu i mjesečnu libraciju Mjeseca, Venerine faze, Sunčeve pjege, rotaciju Sunca, četiri Jupiterova satelita te utvrdio da se Mliječna staza sastoji od velikoga mnoštva zvijezda. Rezultate svojih astronomskih istraživanja objavio je u knjizi 'Zvjezdani glasnik'.

Neka njegova djela našla su se na vatikanskom Popisu zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum).

Iako se odrekao svih tvrdnji o heliocentričnom sustavu, pripisuje mu se legendarna izjava 'Eppur si muove' (Ipak se kreće), no nema dokaza da ju je ikad izgovorio.

Vatikan je tek 1992. službeno priznao da je pogriješio kada je osudio Galileja. Sveta inkvizicija je u 20. stoljeću preimenovana u Kongregaciju za nauk vjere. Na njezinu čelu pune 24 godine bio je kardinal Joseph Aloisius Ratzinger prije nego što je postao papa Benedikt XVI.

Slavni britanski filozof, matematičar, povjesničar i društveni kritičar Bertrand Russell istaknuo je da sukob između Galileja i Inkvizicije nije bio samo sukob između slobodne misli i vjerske zatucanosti. 'To je bio sukob između induktivnog i deduktivnog načina razmišljanja. Oni koji vjeruju u dedukciju kao put do znanja moraju negdje naći svoje premise, obično u svetim knjigama. Kako se ovakav način spoznaje urušava kada se posumnja u premise, oni koji vjeruju u njega moraju biti bijesni na čovjeka koji je doveo u pitanje autoritet svetih knjiga', zaključio je Russell.