nismo loši

Koje europske zemlje imaju najbolji, koje najgori internet i kako stoji Hrvatska

27.03.2024 u 14:00

Bionic
Reading

Novo istraživanje otkriva koji dijelovi Europe imaju najbrže ili najsporije internetsko preuzimanje. Kakva je brzina učitavanja u Hrvatskoj?

Suvremeni Europljani u prosjeku provode više od šest sati dnevno na internetu. To može biti vrlo produktivno korištenje vremena ili frustrirajuće iskustvo, ovisno o tome kasni li vaša internetska veza ili ne.

Koristeći podatke iz Googleovog alata za provjeru brzine učitavanja stranica, usluga za usporedbu BusinessComparison ispitala je prosječnu brzinu učitavanja web stranica na stolnim i mobilnim uređajima za svaku europsku zemlju, pri čemu su Nordijci izrazito dominirali vrhom ljestvice.

Nordijci na vrhu

Švedska je na prvom mjestu s najbržom brzinom učitavanja desktopa od 3,74 sekunde, a slijedi je Finska (3,84) na drugom mjestu, prva zemlja u svijetu koja je 2010. godine pristup internetu proglasila zakonskim pravom. Na trećem mjestu su Danska i Latvija, obje s prosječnom brzinom od četiri sekunde.

Sljedeća je Litva na petom mjestu (4,14), a slijedi je Švicarska (4,23). Kako stoji Hrvatska? Uz brzinu učitavanja od 5,12 sekundi, nalazimo se u donjoj polovici ljestvice, odnosno osam mjesta od samog dna. Od nas sporiji internet imaju Malta (5,40), Grčka (5,72), Poljska (6,09), Cipar (7,18), Rumunjska (8,59), Bugarska (9,38) te Turska s 10,22 sekunde učitavanja.

Što se tiče brzine učitavanja na mobilnim uređajima, Švedska je opet najbolja s prosječnom brzinom od 7,48 sekundi. Vrijeme učitavanja gotovo se udvostručilo u Turskoj (10,22) na dnu ljestvice te je dobila najlošiju ocjenu zbog oslanjanja na 30 godina stare bakrene kabele, prema izvješću. Hrvatska se po pitanju mobilnog interneta nalazi u gornjoj polovici, zauzevši deveto mjesto (8,07 sekundi), iza Litve, Luksemburga i Švicarske.

Bugarska (9,38), Rumunjska (8,59), Cipar (7,18) i Poljska (6,09) kompletiraju donju petorku.

Iste zemlje - istim redoslijedom - također su imale najlošije rezultate u pogledu brzine učitavanja interneta na mobitelu, a Turska je, dakle, opet imala najsporije vrijeme od 13,19 sekundi. Jedan od ključnih čimbenika je brzina mreže koju koriste mobilni uređaji, a koja može biti sporija od fiksnih širokopojasnih veza jer mobilne mreže imaju ograničenja koja utječu na brzinu prijenosa podataka.

Osim toga, hardver u mobilnim uređajima obično je manje moćan od onog u stolnim računalima. Manja veličina zaslona i niža razlučivost mobilnih uređaja znače da će web stranice možda morati učitati različite elemente ili izglede, što pridonosi duljem vremenu učitavanja.

Preglednici na mobilnim uređajima možda nisu toliko optimizirani kao oni na stolnim računalima, što utječe na brzinu prikazivanja i obrade web stranica. Može se činiti da je razlika u brzini učitavanja samo problem za nekoga tko ih pregledava, ali to može imati velik utjecaj i na online prisutnost tvrtki, piše Euronews.

Što je dulje potrebno da se stranica učita, vjerojatnije je da će je ljudi napustiti - što se naziva 'stopa napuštanja početne stranice'. To znači manje potencijalnih potrošača za tvrtku. Naprimjer, u kolovozu ove godine, X - ranije poznat kao Twitter - optužen je za 'gušenje' poveznica koje vode do određenih medija, poput konkurentskih društvenih medija ili stranica s vijestima, piše New York Times.

Kako ubrzati internet?

Međutim postoje neki koraci koje možete koristiti za brže učitavanje stranica - a oni ne zahtijevaju preseljenje u drugu zemlju. Što se tiče korisnika, korištenje najnovije verzije te povremeno brisanje predmemorije i kolačića može pomoći u poboljšanju performansi. Zatvorite pozadinske aplikacije i onemogućite nepotrebna proširenja preglednika jer mogu utjecati na ukupnu brzinu učitavanja.

Instaliranje blokatora oglasa također može poboljšati vrijeme učitavanja minimiziranjem njihova utjecaja. Osim toga, osigurajte to da ruter bude postavljen u sredinu područja koje želite opskrbiti internetom te da je udaljen od prepreka optimalne snage signala.

Ograničite broj uređaja spojenih na mrežu te isključite one koji se ne koriste kako biste povećali propusnost. Ako je moguće, razmislite o korištenju ethernet veze (kabela) za stabilnije i brže internetsko iskustvo.

Ako ste zaduženi za web mjesto, počnite s optimiziranjem slika - odabirom optimalnog formata ili njihovim komprimiranjem - radi učinkovitosti.

Vodite računa o tome da neki preglednici lokalno pohranjuju neke stvari da bi se ubrzalo učitavanje, što znači da možete smanjiti ono što vaša web stranica treba učitati - pobrinite se, naprimjer, da se važni elementi pojave prvi, a oni manje važni učitaju kasnije.

Budite oprezni s vanjskim skriptama, kao što su oglasi ili gumbi društvenih medija, i neka vaša web stranica dobro radi na različitim uređajima koristeći pristup koji se zove responzivni dizajn.