BROJKE SVE GOVORE

Evo kada se Hrvatska može nadati drugom klubu u LP!

19.08.2014 u 10:51

Bionic
Reading

Hrvatski nogomet od sezone 2000/01. čeka dva predstavnika u kvalifikacijama za nogometnu Ligu prvaka. Tada su svoj prolaz ka nogometnoj eliti tražili zagrebački Dinamo i splitski Hajduk

Kako i gdje sve gledati Ligu prvaka

Osim na MAXtv-u (Arenasport), utakmice Lige prvaka možete gledati i na pay per view online servisu Match.tportal.hr. Članovi communityja Tribina.hr imat će prilike prijenose utakmica pratiti u sklopu tog community portala.

Korisnici usluge MaxTV To Go (usluga web & mobile) također mogu utakmice gledati na svom mobilnom uređaju ako se u trenutku dok traje utakmica nalaze na putu. Više informacija potražite OVDJE.



Od te sezone prošlo je već 14 godina, a korisnik community portala Tribina.hr JoHayes13 u detalje je u temi pod nazivom 'Koliko je uistinu daleko to dodatno mjesto za LP?' objasnio kada se možemo nadati drugom predstavniku u kvalifikacijama za Ligu prvaka.

Što to MAXtv Prva liga ima zajedničko sa šest najjačih liga na svijetu, svim pripadnicima Lige petice (osim Bundeslige) te prvim divizijama ruskog i portugalskog klupskog nogometa? Svi predstavnici poslani u Europu, na front Lige prvaka i Europske lige su još uvijek 'živi', u konkurenciji za nastavak natjecanja i ulazak u fazu po skupinama. Bitna razlika je što su naši klubovi već svi odigrali par pretkola, dok se oni najbolji klubovi spomenutih nacija još uvijek tek trebaju priključiti natjecanjima. Mainzov kiks je spriječio Nijemce da se i Bundesliga nađe u ovom društvu, pa izgleda da je družinama suđeno da se nalaze u grupama sa 7 članova.

Gotovo nevjerojatno zvuči da postoje teoretske šanse da budemo zastupljeni sa 4 kluba u nekom europskom natjecanju, pa makar ono bilo i ono drugorazredno. Poznajući situaciju u hrvatskom nogometu i ligi, malo tko bi propustio potpisati dvostruko lošiji ishod na početku ove sezone. Ponavljanje prošle sezone sa Dinamom i Rijekom u grupi Europske lige gledano je kao maksimum koji bi se mogao postići i ove sezone. Doduše, nade da Dinamo može dosegnuti Ligu prvaka nisu kopnule sve do samog kraja zagrebačke utakmice protiv Aalborga. Tek tada Danci su nam pukli balončić iluzije i vratili nas u ne toliko turobnu europsku stvarnost.

******

Četiri predstavnika nadomak Raja je fantastičan uspjeh, koji je potaknuo još jednu priču usko vezanu za budućnost hrvatskog klupskog nogometa. UEFA-in koeficijent za nacionalne saveze. Kroz svaki članak, analizu i komentar na klupske nastupe provlači se taj famozni koeficijent, negdje kao glavna tema, ali češće kao usputni član tekstova posvećenih veličanju uspjeha naših 'slabijih' ili novom podbačaju najboljeg kluba. Taj Sveti Gral kojeg je cilj uhvatiti i koji se neprestano proziva je ustvari petnaesto mjesto na toj ljestvici najboljih saveza. To je ono mjesto koje donosi dva predstavnika u Ligi prvaka, a ostavlja tri u borbi za Europsku ligu. Osim što bi dobili drugoplasiranog iz domaćeg prvenstva u najprestižnijem natjecanju, točnije njegovim kvalifikacijama, automatski bi još jedan naš prvoligaš dobio priliku pokazati Europi što zna. Koliko smo ustvari daleko od tog mjesta?


Prije početka ove sezone MAXtv Prva liga se nalazila na 20. mjestu UEFA-ine ljestvice, no mnogobrojnim pobjedama već sada je uslijedio napredak za jedno mjesto. Sjajni rezultati su ligi priskrbili trenutno najbolji koeficijent za sezonu 2014./15., a na prvom mjestu nam društvo pravi Kazahstan. Paradoksalno, loši rezultati danskih klubova srozali su ih za dvije pozicije, omogućivši hrvatskoj i poljskoj ligi da iskoriste situaciju. Danci su za ovu sezonu sa svojih 5 klubova uspjeli prikupiti samo 1 bod, što je ekvivalent jednoj pobjedi svake njihove momčadi. Naime, u pretkolima su bodovi koji se osvajaju u glavnom natjecanju (2 za pobjedu i 1 za remi) prepolovljeni, nakon čega se zbroje koeficijenti svih klubova i naposljetku se ta suma podijeli za broj klubova koji nastupaju u nekom od europskih natjecanja. Još jedan važan aspekt ukupnog koeficijenta je kontinuiranost, jer gledaju se nastupi kroz posljednjih 5 sezona.

Da bi nam ukupni koeficijent ostao na barem jednakoj razini za iduću sezonu potrebno je skupiti 4,125 boda koliko branimo iz sezone 2010./11. Sezona kada su i Dinamo i Hajduk bili u skupinama Europske lige, te su tamo ukupno prigrabili 3 pobjede i jedan remi. Već sada je jasno da ovogodišnji udio u ukupnom koeficijentu neće ostati na 3.375 koliki je trenutno, nego će rasti. Štoviše, biti će najveći u zadnjih pet godina, čak i ukoliko ne uspijemo niti jednom pobijediti. Sve momčadi koje doguraju do playoff-a Europske lige, u slučaju opraštanja od natjecanja će dobiti bonus od 1,5 boda. Naravno da prolazak u grupnu fazu nosi više bodova, a osim 2 bonus boda za ulazak svakako treba uračunati i bodove koje su donijele pobjede klubova. Dosad su Dinamova druga sezona u Ligi prvaka i riječki uspjeh u grupi EL najviše doprinijele ukupnom koeficijentu sa 4.375 bodova u obje, no taj rekord neće još dugo biti aktualan.

Onaj prvi debakl nakon ulaska u Ligu prvaka i Hajdukovi porazi od Stoke Citya su uzrok najlošijeg koeficijenta u promatranom razdoblju. Veliki dio bodova se ipak može zahvaliti velikodušnoj UEFA-i i dodatna 4 boda zbog ulaska među najbolje 32 europske ekipe. Bez obzira na ovogodišnji uspjeh pohod na željeno mjesto na ljestvici se može tražiti tek kada se budu 'nadoknađivali' bodovi za sezonu 2011./12., a to bi bilo tek u sezoni 2016./17. kada ona zamjenjuje tu najlošiju sezonu. Realno, dodatni napredak moguć je još ove sezone, na štetu Izraela, a osim njih malu prednost još ima ciparska liga. Iako trenutno manju prednost (0.2 boda) ima ciparska liga, oni imaju 4 još predstavnika u natjecanjima, dok je izraelska osuđena na samo jednog (0.75 bodova prednosti). Ali taj napredak u praksi ne znači gotovo ništa.

******

Uzlet domaćih klubova kroz posljednjih nekoliko godina je zadovoljavajući, a prema razvoju situacije na kraju sezone 2016./17. bi se trebali naći na mjestu koje vodi dvije momčadi u Ligu prvaka. Postoje šanse da se to dogodi i godinu ranije, no ako ćemo o šansama, one su puno veće da se dogodi godinu kasnije ukoliko uopće dođe do toga. No objektivno gledajući tek za dvije sezone bi se mogli smjestiti među top 15, što znači da bi tek za sezonu 2018./19. Hrvatska trebala imati dva predstavnika u Ligi prvaka. Razlog tome je što se prema UEFA-inom pravilniku mjesta raspoređuju obzirom na krajnji raspored otprije dvije sezone, tako da je godina dana između saznanja da ste nešto ostvarili i onog krajnjeg ubiranja plodova. Čini se kao jako dugo vremena, ne treba imati na umu da je HNL prije samo 3 sezone bio na katastrofalnom 27. mjestu iste ljestvice. Napredak je polagan, ali postojan, a od klubova u Europi se ništa više ni ne treba očekivati. Negativne strane se mogu tražiti jer će savez ponovno, kao i u mnogobrojnim slučajima s reprezentacijom preuzeti veliki dio zasluga, a samim time i dobiti svojevrsno pokriće da ostanu tamo gdje jesu - na čelu močvare.