MALO POVIJESTI

Tko može prekinuti francusku dominaciju?

11.01.2011 u 08:31

Bionic
Reading

Pred rukometašima je 22. svjetsko prvenstvo, a zlato osvojeno u Zagrebu branit će Francuska, reprezentacija koja je na posljednjih deset SP-a tri puta bila najbolja. Pritom je još osvojila jedno srebro, ali i tri bronce

Iako po vrijednosti i brojnosti osvojenih medalja Francuska zauzima tek treće mjesto, iza Švedske i Rumunjske, na posljednjih deset svjetskih prvenstava Francuska je gotovo nedodirljiva. Naime, Francuzi su jedini koji su u tom razdoblju triput osvajali naslove, jednom su bili srebrni te tri puta brončani. 'Tricolori' u Švedsku putuju kao aktualni svjetski prvaci, koji su se tom medaljom okitili kod nas, u Zagrebu, kada su u finalu pobijedili Hrvatsku.

I baš kao što su Francuzi, na zadnjih deset SP-a, najuspješniji po broju zlatnih medalja, srebrnim odličjima ponose se naši reprezentativci, koji su osvojili tri srebra. Ima Hrvatska i jedno zlato, ali s obzirom na period u kojem nastupaju samostalno, hrvatski rukometaši spadaju među najuspješnije. S time da se hrvatski rukomet može podijeliti u dvije faze. Prvu, koju je odradila većina igrača stasalih u bivšoj državi i koja je već 1994. na Euru u Portugalu, svom prvom na velikim natjecanjima, osvojila brončanu medalju. Sljedeće godine, na svom prvom SP-u na Islandu hrvatska je rukometna reprezentacija osvojila srebro izgubivši u finalu od Francuza. I još jednu godinu hrvatski je rukomet obitavao na svjetskoj karti, kada je u Atlanti osvojeno prvo hrvatsko momčadsko olimpijsko zlato.

Nakon toga uslijedilo je razdoblje kada su se rukometaši s velikih natjecanja vraćali uglavnom - posramljeni. A tako je bilo sve do 2003. i nastupa na SP-u u Portugalu, kada su se na mala vrata naši rukometaši vratili na vrh. Bila je to ova druga generacija, u kojoj nastupa jedan od najboljih svjetskih rukometaša Ivano Balić, a koju je do ovog SP-a vodio Lino Červar.

Nakon SP-a u Portugalu uslijedio je novi uzlet, a to je značilo i nove medalje, što olimpijske što europske, a vrhunac je bilo domaćinstvo SP-u 2009. Uz prepune dvorane u Splitu i Zagrebu, naši su rukometaši stigli do finala, u kojem su doživjeli prvi i jedini poraz, dovoljan za srebrno odličje.
Hrvatskoj je na ruku išlo i to što se od 1993. SP održava svakih dvije godine, što je sasvim sigurno olakšica za one koji imaju dobre momčadi, jer u kraćem vremenu mogu potvrđivati svoje znanje. Naime, do tada se SP održavao svakih četiri godine (od 1970. do 1990. godine).

Naravno, bilo bi nekorektno u rukometnoj povijesti preskočiti Švedsku, reprezentaciju s uvjerljivo najviše medalja na SP-ima; sakupili su ih 11, od toga četiri zlatna, tri srebra i četiri bronce. A što je još zanimljivije, švedski je rukomet posebno uspješan bio sredinom prošlog stoljeća kada se teško bilo probiti kraj europskih istočnjaka. Uslijedilo je razdoblje dominacije Rumunjske, koja je na pet SP-ima od 1961. do 1974. osvojila čak četiri zlata.

Godina   Domaćin       Zlato          Srebro        Bronza
2009.   Hrvatska      Francuska  Hrvatska    Poljska
2007.   Njemačka    Njemačka   Poljska      Danska
2005.   Tunis           Španjolska Hrvatska    Francuska
2003.   Portugal      Hrvatska    Njemačka  Francuska
2001.   Francuska   Francuska  Švedska    SR Jugoslavija
1999.   Egipat         Švedska      Rusija        SR Jugoslavija
1997.   Japan          Rusija          Švedska    Francuska
1995.   Island         Francuska     Hrvatska   Švedska
1993.   Švedska      Rusija          Francuska  Švedska
1990.   Češka          Švedska       SSSR           Rumunjska
1986.   Švicarska      SFRJ             Mađarska    DR Njemačka
1982.   SR Njemačka  SSSR          SFRJ             Poljska
1978.   Danska      SR Njemačka    SSSR       DR Njemačka
1974.   DR Njemačka Rumunjska   DR Njemačka   SFRJ
1970.   Francuska   Rumunjska    DR Njemačka      SFRJ
1967.   Švedska      Čehoslovačka   Danska         Rumunjska
1964.   Čehoslovačka  Rumunjska Švedska     Čehoslovačka
1961.   DR Njemačka  Rumunjska Čehoslovačka  Švedska
1958.   DR Njemačka  Švedska   Čehoslovačka    SR Njemačka
1954.   DR Njemačka  Švedska   SR Njemačka      Čehoslovačka
1938.   Njemačka      Njemačka      Austrija            Švedska