Iako je, globalno gledajući, nogomet najpopularnija igra svijeta, brojke govore da u prekooceanskim zemljama postoji interes za druge sportove koji nadmašuju europske brojke vezane uz najvažniju sporednu stvar na svijetu.

Golemi stadioni NFL-a i američka tradicija guraju njihovu verziju footballa u prvi plan, a odmah uz bok im je indijski kriket. Treća liga po prosjeku gledatelja je nogometna Bundesliga, peti je engleski Premiership, a između se uglavilo natjecanje u australskom nogometu. Iako je i nogomet kakav mi poznajemo u Australiji iznimno popularan, domicilna igra pravi je hit i privlači više od dvostruko više gledatelja.

Listu od 10 najgledanijih popunjavaju liga kanadskog nogometa (također drukčija pravila), španjolska i talijanska nogometna elita te bejzbolaši u SAD-u i Japanu. Uzme li se u obzir ukupna broj gledatelja u sezoni, upravo je američki MLS zbog enormnog broja utakmica u sezoni uvjerljivo najgledanija svjetska liga s blizu 80 milijuna posjetitelja. Čak 130 puta više nego se skupi u jednoj sezoni hrvatskog HNL-a, koji se bori s prosjekom od 3.000.

POREDAK:

1. NFL (SAD, football)                      67.738 (17.341.012)
2. Indian PL (Indija, kriket)              58.000 (3.422.000)
3. Bundesliga (Njemačka, nogomet) 38.975 (11.926.350)
4. AFL (Australija, aus. nogomet)     38.295 (7.084.759)
5. Premiership (Engleska, nogomet) 36.076 (13.676.390)
6. MLB (SAD, bejzbol)                     32.539 (78.614.880)
7. CFL (Kanada, kan. nogomet)       29.206 (2.100.016)
8. La liga (Španjolska, nogomet)     29.124 (11.067.120)
9. NPB (Japan, bejzbol)                  25.044 (21.638.197)
10. Serie A (Italija, nogomet)         23.180 (8.808.400)

Prema kriteriju prosjeka, najgledanija dvoranska liga svijeta, košarkaška NBA liga, ukupno bi bila plasirana tek na 17. mjesto. Razlog je jasan, kapaciteti u dvoranama puno su manji i brojke ne mogu parirati. Hokejaška NHL liga privlači za nijansu manje ljudi, a i ostatak od najpopularnijih pet dvoranskih liga dolazi iz SAD-a. Redom, dvoranska football liga, natjecanje u lacrosseu i ženska košarkaška NBA liga.

Među ostatkom top 10 dominiraju europska košarkaška i hokejaška natjecanja, no za mnoge će iznenađenje biti košarkaška liga Filipina, koja je na sedmom mjestu. Kada za koju godinu budu igrali važniju ulogu u svijetu košarke, bit će začuđenih.

POREDAK, DVORANE:

1. NBA (SAD, košarka)               17.394 (21.394.757)
2. NHL (SAD, hokej)                   17.256 (21.236.255)
3. AFL (SAD, dvoranski football)  12.415 (1.887.054)
4. NLL (SAD, lacrosse)                10.475 (1.005.633)
5. WNBA (SAD, ž. košarka)          7.938 (1.889.215)
6. ACB (Španjolska, košarka)       6.763 (2.272.368)
7. PBA (Filipini, košarka)              6.647 (737.782)
8. Elitserien (Švedska, hokej)       6.255 (2.064.204)
9. DEL (Njemačka, hokej)             6.175 (2.247.521)
10. Nationalliga (Švicarska, hokej) 5.495 (1,450.591)

Ove brojke nama i bližim susjedima nedostižne su. Kriteriji brojnosti, visokog standarda i infrastrukture nisu zanemarivi, ali prvenstvenu razliku radi ljubav prema sportu. Podneblje u kojem živimo obiluje samoprozvanim navijačima koji svoj klub prate samo ako igra dobro, igra protiv jakog suparnika i igra u idealnim vremenskim uvjetima.

U zapadnjačkom se svijetu ova prednost vješto pretvara u financijsku nadmoć koja sportašima donosi puno bolje uvjete razvoja i korištenja svojih potencijala do maksimuma. Ostaje tek enigma kako onda hrvatski (i ostali iz šireg susjedstva) sportaši uspijevaju držati korak s tim svijetom. Pitanje glasi: Dokad će?